Preživjeli se i danas suočavaju sa izazovom u konačnom ostvarivanju krivične pravde

Nedovoljna vidljivost žena u polju tranzicione pravde, procesima suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini, zbog podrazumijevanja da su ovi procesi ekskluzivno muški, bili su razlozi za pokretanje projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ u realizaciji Fondacije „Lara“ iz Bijeljine.

Svjesne činjenice da je ženski doprinos izgradnji mira u BiH izuzetno značajan i uključuje direktnu pomoć preživjelim uz borbu za krivičnu pravdu, reparacije za žrtve ratnog seksualnog nasilja te pružanje podrške ženama žrtvama zločina tokom sudskih procesa, potrebnog ga je učiniti vidljivim, a bosanskohercegovačkim mirovnim aktivistkinjama pružiti podršku kakvu zaslužuju.

„Drugi važan pravac djelovanja kroz brojne projektne aktivnosti je afirmacija krivične pravde i procesuiranje ratnih zločina kao važnog aspekta pomirenja u BiH. Zajednički imenitelj svih projektnih aktivnosti je rodno odgovorni dijalog s feminističkim pristupom pomirenju. Ovaj inkluzivni projekat realizovaće se u oba bh. entiteta i uključitati regionalnu saradnju sa aktivistkinjama iz Crne Gore, Srbije i Kosova“, rekla je na press konferenciji povodom predstavljanja projekta Dragana Petrić iz Fondacije „Lara“.

Projekat koji je počeo u decembru prošle godine i trajaće do jula 2025. uključivaće komunikaciju sa institucijama i organizacijama čije je djelovanje ključno u procesu ostvarivanja tranzicione pravde i adekvatnog tretmana preživjelih. To svakako uključuje saradnju sa Sudom BiH.

Tim povodom na press konferenciji govorila je i Emira Hodžić, iz registra Suda BiH, podsjećajući da je otvaranje pregovora Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom u kontekstu pravosuđa jedna od 14 obaveza koju naša zemlja treba ispuniti.

Bosna i Hercegovina treba da se pozabavi otvorenim pitanjima koja se tiču suđenja za ratne zločine, nestale osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture, seksualnog nasilja i tranzicione pravde.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine se vode najsloženiji postupci u predmetima ratnih zločina. Do sada smo donijeli 282 pravosnažne presude, od kojih je 78 osuđujućih presuda u predmetima seksualnog nasilja u ratu. Sud je u 17 predmeta dosudio imovinskopravni zahtjev oštećenim.

U ovim predmetima najčešće su jedini ili ključni dokazi iskazi koje daju svjedoci i svjedoci žrtve/oštećeni. Ono što je važno jeste ohrabriti svjedoke da daju iskaze, koji ne uključuju njihovu retraumatizaciju“, naglasila je Emira Hodžić dodajući da pri Uredu registarara Suda BiH postoji Odjeljenje za podršku svjedocima.

Jedan od važnih segmenata projektnih aktivnosti podrazumijevaće i organizaciju mirovnog kampa koji će okupiti 25 mladih žena i mirovnih aktivistkinja odabranih na osnovu javnog poziva. Na osnovu programa kampa a koji uključuje teme krivične pravde, memorijalizacije, reparacije, prevencije konflikta, feminističkog pristupa pomirenju i rodno odgovorne pravde, biće izrađen multimedijalni resursni paket za mirovno obrazovanje.

Učesnice mirovnog kampa imaće i priliku studijskih posjeta nekih od organizacija koje rade direktno sa žrtvama rata, poput bh. ureda Trial international, koja se bori protiv nekažnjivosti počinitelja najtežih zločina.

„Preživjeli se i danas susreću kako sa društvenim tako i proceduralnim izazovima u pristupu i konačnom ostvarivanju krivične pravde. Čak i u onim predmetima u kojima je krivična pravda ostvarena izricanjem kazne zatvora, postavlja se pitanje da li je ona i zadovoljena u pogledu težine izrečene sankcije? Nesporno je da su sistem pravosuđa i društvo kao cjelina napredovali, međutim, i dalje je sporna diskrepancija između učinjenih koraka i godina koje su prošle od završetka rata u BiH“, rekla je na press konferenciji Ajna Mahmić, pravna koordinatorica organizacije TRIAL international.

Organizacione resurse i kredibilitet za provođenje ovog projekta Fondacija „Lara“ crpi iz dugogodišnjeg rada u oblastima pomirenja sa fokusom na incijativu „Mir sa ženskim licem“ koju je uspostavila i kojom uspješno koordinira od 2013. godine.

Jadranka Miličević, mirovnjakinja, feministkinja i aktivistkinja, ispred Fondacije Cure kao članice ove inicijative, na press konferenciji povodom predstavljanja „Ženskog karavana za pravdu i pomirenje“ govorila je o Ženskom sudu, važnosti feminističkog pristupa pravdi i njegovom prvom evropskom održavanju 2015. godine u Sarajevu, zahvaljujući inicijativi Žena u crnom iz Beograda.

„Na ženskom sudu svjedočilo je 38 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Govoreći o individualnom iskustvu, istovremeno su govorile i o iskustvu koje je prošlo veliki broj žena“, kazala je Miličević dodajući da ženski sud ne izriče krivične sankcije, ali ustanovljava nove vidove kažnjivosti.

Zahvaljujući međusobnom povezivanju, podršci i kreiranju prostora povjerenja unutar Ženskog suda, mnogi procesi uspješno su okončani i pred institucijama.

Po istom modelu, „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ doprinijeće osnaživanju mirovnih aktivistica i žena generalno, koje povezano i solidarno mogu dodatno uticati na mirovne procese, ali u prvom redu pomoći preživjelim ratnog seksualnog nasilja u svim segmentima za koje im je podrška neophodna.

„Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ Fondacije „Lara“ realizuje se uz pomoć projekta podrške EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedninjenih nacija (UNDP).