Presuda Radončiću 16. maja

Izricanje presude Fahrudinu Radončiću i ostalima zakazano je za 16. maj nakon što su Odbrane Bakira Dautbašića, Bilsene Šahman i Zijada Hadžijahića u završnim riječima zatražile oslobađajuće presude.

Branioci Dautbašića, Šahman i Hadžijahića su tokom završnih izlaganja naglasili da ne postoje elementi krivičnog djela, niti da iz provedenih dokaza proizilazi da su se optuženi udružili radi njihovog izvršenja.

Dautbašićeva braniteljica Tatjana Savić je navela da u optužnici nedostaje opis krivičnog djela na kojem bi se mogla zasnivati osuđujuća presuda.

„Puka komunikacija između određenih lica ne može dovesti do zaključka da se radi o izvršenju djela. Ne osporava Odbrana da je Dautbašić kontaktirao sa Fahrudinom Radončićem, jer je u Savezu za bolju budućnost bio zadužen za kadrovska pitanja. Izvela je Odbrana dokaze i svjedoke koji su potvrdili zbog čega se komunikacija odvijala za razliku od onoga što interpretira Tužilaštvo, a što je neodrživo“, rekla je Savić i dodala da niko drugi ne može tumačiti šta je neko htio ili želio reći.

Navela je braniteljica da Dautbašić nije tražio sastanak sa Azrom Sarić, niti je prvi kontaktirao, već je svjedokinja pozvala optuženog koji joj na poziv kasnije odgovara. Dodaje braniteljica da se Tužilaštvo opredjelilo da čitav slučaj zasniva na iskazu Sarić koji je nedosljedan i kontradiktoran, kao i izjava Sabahudina Žuje.

Nikakve veze nema, prema riječima Savić, između komunikacija Dautbašića sa Hadžijahićem i imenovanjem njegove supruge na mjesto ambasadora što se jasno vidi iz stenograma sjedinice Predsjedništva BiH.

„Hadžijahić od Dautbašića nije ništa tražio. Za trgovinu su potrebni prodavac, kupac i roba, a u ovom slučaju nedostaje roba. Nema je nijedan od trgovaca“, kaže Savić.

Mirna Delalić, koja brani optuženu Šahman, rekla je da su neosnovani navodi da su njena branjenica i Dautbašić po prethodnom dogovoru sa Radončićem kontaktirali sa Sarić, za koju kaže da se ne može smatrati kredibilnim svjedokom.

“Sarić manipuliše činjecima, gubi se u svojim konstrukcijama koje uporište nemaju ni u jednom dokazu. Jasno je da se njenom iskazu ne može pokloniti vjera, a Tužilaštvo nije izvelo niti jedan drugi dokaz“, rekla je Delalić.

Ističe i da je Tužilaštvo BiH pogrešno tumačilo razgovore, a kao primjer je navela one iz 2015. kada je, prema njenim riječima, bio aktuelan izbor direktora „Apoteka Sarajevo“, kada je Optužba imputirala Šahman da je htjela tu poziciju, iako to optužena nikad željela, što su potvrdili svjedoci.

„Neprimjereno je interpretirati na različite načine privatnu komunikaciju Šahman i Dautbašića, što nema nikakve veze sa Azrom Sarić“, dodala je braniteljica.

Odbrane su navele da je Sarić inzistirala da joj Dautbašić i Šahman preko Radončića pomognu oko specijalizacije, zbog čega traži kontakt sa njima, a vidjevši da svjedokinja od njih traži uslugu sačinili su izjavu koji su poslali sarajevskom Kantonalnom tužilaštvu i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) te su uhapšeni nakon što su dobili pozive u svojstvu svjedoka.

Radončić je, prema navodima Tužilaštva BiH, naredio izvršenje pritiska na Sarić da promjeni iskaz u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Šahman i Dautbašić, dok se Hadžijahića, uposlenik Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, tereti da je trebao saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša uticati da se zatvori.

Hadžijahićev branilac Nermin Mulalić je rekao da Tužilašvo BiH tokom postupka nije pružilo nijedan dokaz zašto nisu mogle biti provedene manje intenzivne posebne istražnje radnje, te da dva razgovora i dvije poruke njegovog branjenika ne čine niti pokušaj, a ne izvršenje djela.

„Jedini zaključak je da ni grupa nije organizovana, pa joj Hadžijahić i ostali nisu mogli pristupiti“, kaže Mulalić i pojašnjava da dokazi nedvojbeno ukazuju da optuženi nije „zastrašivao“ tužioce kako se navodi u optužnici, niti da je od njih tražio da izvrše ili ne izvrše neku radnju.