Preporuke u vezi klanja kurbana, zbrinjavanja mesa i otpada

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) poziva stanovništvo, koje namjerava obaviti vjerski obred klanja kurbana, da vode računa o zdravstvenom stanju tih životinja te adekvatno odlažu otpad životinjskog porijekla.

– Građani se posebno pozivaju na oprez prilikom nabavke (kupovine) životinja namijenjenih za kurban, njihovu prateću zdravstvenu dokumentaciju s obzirom na to da je povećan broj životinja (ovaca, krava) oboljelih od bruceloze u 2018. godini te činjenicu da rezultati analiza u prvih pet mjeseci ove godine pokazuju da je broj oboljelih domaćih životinja na nivou prethodne godine – ističu iz INZ-a.

Naglašave se da je bruceloza bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, te da kao i u broju oboljelih životinja, i broj oboljelih ljudi raste u 2018. i dosadašnjem periodu ove godine.

– Zato životinje namijenjene za kurban i koje se namjeravaju privesti klanju, moraju biti zdrave i obilježene ušnim markicama – ističu.

Uz neophodno poštivanje propisa o kurbanu, preporuka i njihove praktične primjene, neophodno je izvršiti i kontrolu životinja namijenjenih za klanje.

– Za pregled je potrebno angažirati ovlaštenog veterinara koji će uzeti uzorak krvi i dostaviti ga u laboratorije INZ-a, na analizu – navodi se.

Stručni saradnik za Veterinarsko javno zdravstvo i ekologiju Rusmir Goletić naglašava da analiza uzorka krvi životinje npr. na brucelozu traje minimalno 48 sati te se tek nakon tog vremena može potvrditi da li je životinja zdrava, a sumnjiv i/ili pozitivan uzorak se šalje na potvrđivanje na veterinarski fakultet.

– Također potvrda o zdravstvenom stanju životinje ne bi trebala biti starija od šest mjeseci – navodi.

INZ naglašava da je potrebno uložiti dodatne napore, obzirom da je ljetni period, te se organizirati na vrijeme da bi proces klanja i podjele kurbanskog mesa protekao što brže te se spriječilo kvarenje tog mesa.

Ustanove i organizacije koje će primati donacije kurbanskog mesa trebaju pripremiti odgovarajuće skladišne prostorije, odgovarajućeg kapaciteta. Prostorije za skladištenje kurbanskog mesa trebaju biti očišćene i dezinficirane, s mogućnošću hlađenja odnosno postizanja odgovarajućeg temperaturnog režima (do četiri stepena Celzija) za skladištenje kurbanskog mesa.

Iz INZ-a napominju da svim organizacijama i ustanovama stoje na raspolaganju, u pogledu savjeta i pripreme skladišnih prostorija za prijem kurbanskog mesa.

– INZ ima namjeru redovno obavještavati javnost o tome koje organizacije ili ustanove primaju donacije kurbanskog mesa, uz osigurane zdravstvene uvjete – ističe se.

Stanovništvo koje će klati kurban treba povesti računa i o nejestivim i neupotrebljivim ostacima koji nastaju prilikom klanja, a predstavljaju otpad životinjskog porijekla.

– Neadekvatnim zbrinjavanjem može doći do narušavanja okoliša, što u konačnici može i negativno utjecati na zdravlje ljudi – naglašavaju.

Navode i to da klaonice i pojedinci koji će vršiti organizirano klanje kurbana trebaju na vrijeme izvršiti pripreme za sve aktivnosti odnosno očistiti i dezinficirati prostoriju namijenjenu za klanje, očistiti i dezinficirati opremu i materijal koji će tom prilikom koristiti, pripremiti čiste posude za meso, posudu ili kontejner za otpad životinjskog porijekla, te lokaciju za odlaganje otpada životinjskog porijekla.

Važno je, kažu iz INZ-a, znati da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Ako je moguće, treba angažirati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.

– Važan je odabir lokacije jame grobnice za odlaganje otpada životinjskog porijekla. Jama treba biti na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata, dovoljno udaljena od poljoprivrednih površina, farmi, objekata za uzgoj životinja, klaonica, dovoljno udaljena od vodotoka i vodnih akumulacija, prirodnih izvorišta vode i objekata za snabdijevanje vodom stanovništva. Jama namijenjena za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla treba da bude odgovarajuće dubine tako da debljina sloja zemlje iznad otpada bude minimalno jedan metar, da bi se spriječilo da strvinari raznose otpad – ističe Goletić.

U saopćenju za javnost navodi se da će, u periodu do Kurban-bajrama, INZ objaviti dodatne preporuke o toj temi, uključujući i sveobuhvatan materijal na web prezentaciji inz.ba.

– Svi kojima je pomoć i asistencija potrebna, pozivaju se da kontaktiraju INZ i dobiju neophodne upute – saopćio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.