Prema reakciji iz Brisela: Između ANP-a i Programa reformi nema razlike?

“Odgovorno tvrdim da je u sjedište NATO-a u Briselu proslijeđeno ono što je od Bosne i Hercegovine traženo, a to je Godišnji nacionalni program (ANP), s tim što je on dobio drugačiji naziv – Program reformi”, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, Alija Kožljak.

Ovu svoju konstataciju Kožljak temelji na strukturi dokumenta koja se, kako kaže apsolutno podudara sa strukturom Godišnjeg nacionalnog programa koji su u NATO slale mnoge države prije BiH a koje je imao priliku vidjeti.

“U slučaju BiH se može desiti da su dva poglavlja sažeta u jedno, politički i ekonomski aspekti, ali je sve obuhvaćeno, što se tiče sadržaja. Pošto su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u decembru 2018. godine ponudili Bosni i Hercegovini da dostavi ANP, odgovor iz ove države je mogao jedino biti Godišnji nacionalni program, jer se zna koji su mehanizmi saradnje”, kaže Kožljak.

“Što se tiče rasprave u ponedjeljak u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, dodaje Kožljak, “poslanici su na klupama imali prevod između kojeg i originala nema velike suštinske razlike. Istina je da se u tekstu na engleskom jeziku na par mjesta pominje ANP i to zaista nije prevedeno”.

“Moram reći da pominjanje ANP-a u dokumentu ima značajnu poveznicu između onog što je NATO tražio i što je kao odgovor proslijeđeno iz Sarajeva. Takođe, nedostajale su tabele koje govore o specificiranim zadacima i obavezama podijeljenim na nosioce ili aktere koji će realizovati programske ciljeve iz Programa reformi”, kaže Kožljak.

Hadžović: BiH kao poseban slučaj

Dokument upućen u Brisel ima sve karakteristike ANP-a, smatra i Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije.

“Sada je do čelnika NATO-a da ocijene jesu li su ispunjeni uslovi za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP). Dokument jeste modificiran u odnosu na ono što su druge zemlje upućivale, a kao što znamo, BiH je na nizu primjera pokazala da je poseban slučaj”, navodi Hadžović.

“Nadamo se da će čelnici NATO saveza”, riječi su Hadžovića, “imati razumijevanja i omogućiti BiH aktivaciju odnosno dublju reformu odbrambenih struktura što je već odobreno nakon analize dokumenta ‘Pregled odbrane’, koji tretira reformu u Oružanim snagama BiH”.

“Za BiH je važno da se odobri aktivacija MAP-a kako bi se ušlo u drugu fazu implementacije ‘Pregleda odbrane’, odnosno kako bi stupio na snagu plan modernizacije opreme, kako bi Oružane snage (OS) BiH mogle biti operativne i kako bi zadovoljile postojeće standarde”, navodi Hadžović.

Kozar: Progledano kroz prste

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar, povodom rasprave o tome radi li se o Godišnjem nacionalnom programu (ANP), kaže da su bitne reforme koje će BiH provesti a ne naziv dokumenta.

“Bosni i Hercegovini je najbitnije da se provedu reforme koje su u pravilu sastavni dio Godišnjeg nacionalnog programa. To su politička i pravna pitanja, reforma vojske, reforma policije, resursi i pravna pitanja, kompleks bezbjednosnih pitanja. Dakle, to je ono što Bosna i Hercegovina svakako treba da realizira i u okviru njenog približavanja Evropskoj uniji. Mislim da se previše politiziralo to kako se zove taj program. Očito je da je u sjedištu NATO-a u Briselu progledano kroz prste Bosni i Hercegovini, pa ne traže striktno ANP, nego traže Program reformi”, navodi Kozar.

“Najvažnije je”, ističe Kozar, “da se programski principi ostvaruju na isti način kao što su reformisane Oružane snage BiH, da se radi po NATO standardima”.

“A kad će se reforme provesti, to je neizvjesno. Hrvatska je devet godina bila u čekaonici NATO-a dok nije sve završila i bila primljena. Hoćemo li BiH biti primljena za pet, deset ili šesnaest godina, koliko su najviše čekale neke države da budu primljene, to zavisi od tempa provođenja reformi”, ističe Kozar.

Šolaja: Širi okvir postojeće saradnje

Univerzitetski profesor iz Banjaluke Miloš Šolaja je saglasan s ocjenom da je dokument proslijeđen u Brisel značajan zbog predviđenih reformi. Međutim, za razliku od analitičara iz Federacije BiH, ima drugačije mišljenje o njegovom karakteru.

“Program promjena, transformacija, reformi, koje podrazumijeva Akcioni plan za članstvo ustvari se odnosi na oblasti ekonomije, finansija, politike, prava, pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, nešto što svakako mora da se promijeni na putu za Evropsku uniju.

“Nažalost”, dodaje Šolaja, “dugo je i sam NATO insistirao na knjiženju nepokretne vojne imovine, što je bio isforsiran uslov na samitu NATO-a u Talinu, Estonija”.

“Prema tome, činjenica je da su reforme potrebnije da Bosna i Hercegovina participira u bezbjednosti, da je to mnogo važnije nego status dokumenta. U ovom trenutku ne može se reći da je to status MAP-a i da je to put ka NATO-u. Jednostavno, to je širi okvir partnerstva i širi okvir saradnje, koji postoji već trinaest godina”, kaže Šolaja.

Koji su naredni koraci?

Kakva je sudbina dokumenta koji je u ponedjeljak (23. decembar) odnesen u Misiju BiH pri NATO-u, a već u utorak (24. decembar) diplomatskim putem proslijeđen NATO štabu, Brisel.

Vojni stručnjak Alija Kožljak smatra da zbog predstojećih praznika neće biti oglašavanja iz ovog štaba, osim izjave nekog službenika u smislu da je dokument zaprimljen.

“Za BiH je najvažnije da joj se da na znanje, odgovorili ste na zahtjev. Poslije toga će uslijediti čitav niz konsultacija o programu bh. reformi u NATO-u – na raznim nivoima, radne grupe, komiteti, komisije a na kraju i Sjevernoatlantsko vijeće. Biće održan jedan sastanak u Briselu i jedan u Sarajevu, kako bi se ovaj dokument unaprijedio i pripremila kvalitetnija verzija za naredni godišnji plan BiH”, ističe Kožljak.

Đuro Kozar je, pak, uvjeren da će iz Brisela stići potvrdan odgovor.

“Dokument ne bi bio proslijeđen da to nije prije svega dogovoreno u sjedištu NATO-a. Iz Misije BiH pri NATO-u Program reformi je već uručen, tamo je bh. ambasador Mitar Kujundžić uradio ono što je od njega traženo. Sve je urađeno po odluci Predsjedništva BiH, koje je ne samo tročlana vlast nego je i vrhovna komanda Oružanih snaga”, navodi Kozar.

Program reformi je usvojilo Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj 19. novembra 2019. godine.

Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u ponedjeljak 23. decembra, potvrdio sastav novog Vijeća ministara, ovaj dokument je posredstvom Misije BiH, proslijeđen u NATO štab u Brisel.

Više ambasada BiH, među njima i SAD-a, pozdravilo je formiranje Vijeća ministara BiH i upućivanje Programa reformi u sjedište NATO-a.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u junu 2009. usvojilo je zaključak o upućivanju zahtjeva u NATO za Akcioni plan za članstvo.

Godine 2010. je stigao pozitivan odgovor sa samita NATO-a održanog u Talinu.

Početkom decembra 2018. ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu, donijeli su odluku da se Bosni i Hercegovini odobri podnošenje prvog ANP-a.