Predstavljeni rezultati istraživanja o nivou medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH

Tokom 2021. godine u bazi na stranici www.safejournalists.net registrirano je ukupno 26 slučajeva napada, prijetnji i pritisaka na novinare i medije u Bosni i Hercegovini, među kojima i tri fizička napada. U istom periodu, Linija za pomoć novinarima zabilježila je 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda u BiH.

Podaci su to iz izvještaja/istraživanja Udruženja “BH novinari” pod nazivom “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH 2021.“, koji je predstavljen danas u Sarajevu.

Radi se o istraživanju realiziranom u okviru Regionalne mreže zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara Safejournalists, a uz podršku Evropske unije.

Prema podacima Udruženja BH novinari i Linije za pomoć novinarima, novinari i novinarke u BiH izloženi su sve češćim pritiscima, prijetnjama i zastrašivanju, koji nerijetko dolaze od političara i predstavnika institucija sa različitih nivoa vlasti.

Kako je tim povodom kazao predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković, rezultati spomenutog istraživanja pokazuju da su medijske slobode u BiH, mjerene ekonomskim, pravnim i sigurnosnim parametrima, loše i sve gore.

– Oko polovine novinara rade za mizerne plaće, a ‘za vratom’ imamo oko 300 tužbi, te bilježimo 1,4 napada na novinare na sedmičnom nivou – upozorio je Divković u izjavi za medije, podsjećajući kako je BiH, mjereno indeksom medijskih sloboda, s 57. došla na 66. mjesto.

Istovremeno, potcrtao je kako je takvo stanje novinarske zajednice posljedica razjedinjenosti, a da je izlaz i perspektiva ove branše u zajedničkom nastupu i pritisku na političare kako bi se aktuelno stanje popravilo, a novinarska struka dovela na nivo koji joj u skladu s društvenim značajem i pripada.

Projekt koordinator u Udruženju BH novinari i autorica istraživanja Maja Radević ocijenila je zabrinavajućim trend koji svjedoči o sve izraženijim političkim pritiscima na medije, a što je detektirano tokom provedbe spomenutog istraživanja.

U osvrtu na legislativu značajnu za rad medija, ističe kako je u prošloj godini pokrenuto nekoliko korisnih inicijativa za unapređenje zakonskog okvira, uključujući novi Prednacrt zakona o slobodi pristupa informacijama, a prije toga i usvojenu inicijativu o izmjenama Zakona o zaštiti od klevete, te aktuelne izmjene Krivičnog zakona kako bi se novinari kao profesija efikasnije štitili od napada.

Radević smatra poražavajućom činjenicu da više od polovine novinara rade za primanja niža od prosječne neto plaće u BiH, te ističe kako nepostojanje novinarskog sindikata koji bi štitio radna prava novinara, predstavlja veliki hendikep za medijsku zajednicu u cjelini.

Na potrebu za osnivanjem novinarskog sindikata ukazala je i novinarka Rubina Čengić, ocijenivši kako je to put za zaštitu prava i borbu za bolji status novinarske profesije.

U ovom trenutku imamo ogroman broj medija koji ima mali broj zaposlenih, ili čiji se vlasnici protive osnivanju sindikata i zbog toga nam treba jedan vanredakcijski sindikat, koji bi prihvatio sve novinare zainteresovane za članstvo u sindikatu i sindikalnu zaštitu – kazala je Čengić.

Dodala je kako treba razbijati stereotip o zadatom stanju novinarstva, te da svi zajedno treba da jačamo jednu strukturu koja bi štitila prava novinara i izborila se za njihov bolji društveni status.

Sekretarka Kluba novinara Banja Luka i članica UO “BH novinara” Ljiljana Smiljanić je u kontekstu inicijative – da napad na novinara bude tretiran kao napad na službeno lice, podsjetila da su u tom pogledu predložene odredbe zakona koje bi se isključivo odnosile na spomenuto krivično djelo (napad na novinara) uz konkretno propisane kazne.

Upozorila je kako, osim deklarativne podrške nadležnih, ova inicijativa, nažalost, još nije zaživjela u praksi, naglašavajući da njena realizacija ostaje trajan zadatak na kojem treba insistirati i u narednom periodu.

Kako je rečeno, u međuvremenu je postignut određeni napredak na planu procesuiranja prijetnji i napada na novinare.

O tome svjedoče podaci da je tokom 2021. godine, posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima ukupno 11 slučajeva riješeno u korist novinara, što je najveći do sada zabilježen broj tokom jedne godine.

Između ostalog, konstatirano je kako je neophodno i nadalje insistirati na poboljšanju regulative, odnosno zakonskog okvira u BiH kako bi medijima bilo omogućeno da rade u slobodnom i sigurnom okruženju, a napadi na novinare bili efikasno procesuirani.