Predstavljena Mapa žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ

Inicijativa za REKOM i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću javnosti su predstavili interaktivnu Mapu žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ, javlja Anadolu Agency (AA).

Mapa žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ je produkt saradnje regionalnih dokumentacijskih centara: Documente, Fonda za humanitarno pravo Beograd, Fonda za humanitarno pravo Priština i Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje Sarajevo u ustanovljavanju činjenica o sudbinama stradalih i nestalih.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente, poručila je kako su ratovi na području bivše SFRJ imali međunarodni karakter, kao i agresija i jedinice koje su bile iz različitih zemalja, a na koncu i žrtve i njihove porodice koje danas žive u različitim državama, zbog čega je neophodan regionalni pristup.

Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo Beograd, kazala je kako se politička podrška inicijativi imenovanja žrtava i stvaranje regionalne komisije REKOM u sedam država regije mijenjala, ovisno o izborima i političkim prilikama.

“Haški tribunal je u svojim suđenjima ustanovio identitet najmanje oko 18.000 žrtava ratnih zločina. Tribunal se nije bavio vojnicima, policajcima, pripadnicima oružanih snaga kao žrtvama ako nisu bili ranjenici ili zarobljenici pa ubijeni u tom statusu zaštićenih lica”, kazala je Kandić.

Dodala je kako su za izradu ove mape korišteni podaci o žrtvama pojedinih ministarstava, udruženja i sudova, a koji nisu korišteni u Haagu zbog svojeg relativno malog broja žrtava.

Kandić je kazala kako su organizacije okupljene oko REKOM-a registrirale imena i okolnosti stradanja preko 20.000 žrtava ratnih zločina.

Ukupna brojka dokumentiranih stradanja u ratovima na području bivše SFRJ iznosi oko 130.000, navela je Kandić.

Mapu žrtava ratova 1991. – 2001. na području nekadašnje SFRJ detaljnije je predstavila Nives Jozić, koordinatorica istraživanja ljudskih gubitaka u Documenti.

Jozić je istaknula kako je Documenta u svojim istraživanjima od 2009. godine intervjuirala preko 2.900 članova porodica, poznanika i svjedoka te registrirala oko 17.000 žrtava.

Na mapi su i podaci prikupljeni od Fonda za humanitarno pravo Beograd o ljudskim gubicima državljana Srbije i Crne Gore, a riječ je o 2.200 stradalih pripadnika JNA, vojske i MUP-a Srbije na području Slovenije, Hrvatske i BiH.

Od početka 1998. do kraja 2000. na području Kosova je nestalo i ubijeno 13.500 osoba, kazala je Jozić.

Interaktivna mapa je dostupna javnosti i omogućava individualni pristup činjenicama.

Spomenuti dokumentacijski centri bave se prikupljanjem i analizom podataka o stradalima i nestalima, kao i drugim oblicima masovnih narušavanja ljudskih prava preko 15 godina.

Predstavljanje mape zločina prikupljene činjenice konačno postaju trajno dostupne te služe kao priznanje patnje stradalih, kao podrška procesu suočavanju s prošlošću, naročito podrška Inicijativi za REKOM.

Dokumentacijski centri ovom mapom žele ispraviti nepravde prouzročene nedostatkom cjelovitih poimeničnih popisa stradalih i nestalih baziranih na činjenicama, koje države sljednice ni 17 godine nakon prestanka oružanih sukoba nisu našle volje proizvesti.