Predstavljena Deklaracija o jeziku: Dobro je što su nacionalisti iziritirani (FOTO)

Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena je danas u Sarajevu, prilikom koje su izlagači govorili o jeziku i šta žele poručiti ovom Deklaracijom.

Direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević kaže da je “jedno država a drugo jezik”.

“Bila sam pre pet godina u mjestu Orahovac, to je srpska enklava na Kosovu u kojem sva djeca govore francuski i tu sam razgovarala sa profesoricom sprskog jezika koja mi je rekla da me jako mrzi, a ja sam je pitala zašto, na šta mi je odgovorila zato što pišem hrvatski. Ja sam iz one generacije gdje je Zec prevodio literaturu i to je meni ostalo kako sam čitala, a ona mi je rekla da me potpuno razumije i da ona mnogo voli Miroslava Krležu. Mislim da je identifikacija nacije i jezika proizvela nešto što mogu nazvati nacionalističkim kičem a to je kad izgubite moć svog jezika. U Beogradu nemate kafića koji se zove srpski, svuda je international, svuda je biznis. Od granice do granice imate postkolonijalni jezik kojim se danas govori”, istakla je Pavičević.

Ivana Simić Bodrožić, književnica iz Hrvatske, kazala je da ako se međusobno razumijemo da to znači da se radi o jednoj lingivističkoj osnovi i da niko od njih nikome ne želi uskratiti, zabraniti jezik.

“Mi samo upozoravamo na raznolikost za koju mi stmatramo da je bogatstvo. Ne želimo narode čistiti od nečega. Jezici se vrlo često ne podudaraju s narodima, što je primjer sa Njemačkom, Austrijom. U Austriji govore njemački jezik što ne čini Austrijance manje Austrijancima. Svi znamo šta se dogodilo nakon rata, a meni se na neki način čini da se jezik kojim smo govorili raspao.  Bili smo prisiljeni paziti da budemo čisti. Ja sam u svom prvom romanu pisala o odrastanju za vreme rata i tu sam pisala o mojoj baki koja je Hrvatica ali je ceo život govorila ekavicom i ja kad mislim o njoj, ne mogu razmišljati drugačije nego na ekavici. Jako sam se loše osjećala kad mi je došao lektor i ispravljao to. To čišćenje jezika direktno utiče na strukturu naših misaonih svjetova i to treba ponavljati svih nas koji želimo autentičnost i širinu”, navela je Boždrović.

“Mi danas imamo primjere tzv. škole pod jednim krovom gdje su djeca odgojena na način da s njima pod istim krovom odrastaju oni drugi, a vi kad ga nazivate drugim nazivate ka drugačijim i to vas dovodi do stvari koje sam vidjela na Baščaršiji. Gledala sam suveniri i ugledala sam hemijsku koja je napravljena od čahure metka i na kojoj piše Sarajevo. Mi ne želimo rušiti Ustav ili nešto represivno uvoditi, ne želimo bilo koga primoravati na nešto. Mi želimo da senzibilujemo javnost da postoje drugi modeli shvatanja jezika. Ne zagovaramo jezičnu anarhiju. Prvih 200 potpisnika su mahom ljudi koji su izuzteno obrazovani. Takođe, mi ne tražimo zajedničko ime jeziku, ne želimo ga nazvati jugoslovenskim, balkanskim, zagovaramo da svaki narod imenuje svoju varijantu jeziku onako kako želi”, dodala je Boždrović.

Enver Kazaz se posljednji obratio novinarima na press konferenciji u Sarajevu.

“Ova deklaracija dokazuje ono što je očigledno, ono što su u Hrvatskoj još davno tvrdili Ilirci. Djeca u BiH su danas u obrazovnom sistemu izložena nacionalističkoj mržnji. Takva mržnja se primjerice očituje u izjavi ministrice obrazovanja Srednjebosanskog kandtona, koja je učeniku koji je Srbin iz Jajca poručila da ide u Banju Luku ako želi učiti svoj jezik. To je jezički rasizam i lobotomija. Ova deklaracija pomaže BiH da osvijesti jednu očitu činjenicu: jezik nije samo politički prostor, nego i prostor kulture i humanizma. Kad bi se to shvatlo naš obrazovni sistem ne bi bio diskriminacijski i segregacijski.’, rekao je Kazaz.

Otkrio je da je “lingvistica Snježana Kordić je alfa i omega cijele priče”, te poručio kako želi da djeca čitaju i Andrića i Krležu i Selimovića i bez straha upotrebljavaju riječi koje kod njih nauče.

“Ni jedna država niti nacija ne može tvrditi da ih ova deklaracija ugrožava. Ona je važna jer otvara pitanje je li moguće umjesto nacionalističkom modela obrazovanja imamo interkulturalne modele obrazovanje”, rekao je Kazaz.