Pravosuđe prioritet za otvaranje pregovora BiH ka EU

Usvajanje zakona o sudovima, sukobu interesa, o sprečavanju pranja novca i drugi neophodni za demokratiju i vladavinu prava – uslov je od kojeg zavisi odluka o otvaranju pregovora o pristupu Bosne i Hercegovine Evropkoj uniji – ocjena je predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, te premijera Nizozemske i Hrvatske Marka Ruttea i Andreja Plenkovića, koji borave u posjeti našoj zemlji.
Von der Leyen, Rutte i Plenković su tokom dana obavili sastanke sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine te predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krištom i njenim zamjenikom Elmedinom Konakovićem, ministrom vanjskih poslova BiH.

Nakon sastanka, Von der Leyen je pohvalila našu zemlju za, kako je navela, “stopostotnu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije”.

“Potrebno je nastaviti usvajanje zakona vezanih za temeljna pitanja, za demokratiju i vladavinu prava. Aktivnosti se moraju nastaviti na usvajanju zakona o sudovima, suzbijanju sukoba interesa i borbi protiv pranja novca“, rekla je Von der Leyen, ističući da je u ovoj oblasti potrebno vidjeti dodatni napredak.

Bez konkretnog napretka, između ostalog, na polju vladavine prava, nema pregovora, kazao je Mark Rutten.

“Ako pogledamo sadašnje stanje, mislim da moramo biti iskreni i reći da je još puno posla ostalo za Bosnu i Hercegovinu prije nego što postigne potrebni stepen ispunjenosti uslova za dalje korake. Potrebno je napraviti suštinski napredak iz 14 ključnih prioriteta prije nego dođemo do otvaranja pregovora“, rekao Rutten.

Krišto je novinarima navela da je Zakon o sprečavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti usvojen u Predstavničkom domu, a krajem ovog mjeseca će se naći i u Domu naroda, izrazivši nadu da će biti usvojen – što je jedan od uslova koje je EU stavila pred našu zemlju.

“Zakon o sudu BiH… tu još treba političke volje da se usaglasimo. Radimo na zakonu o sukobu interesa. Uz ovaj i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, gdje smo uputili samo jedan tehnički amandman…“, navela je Krišto, kao i da se nada da će u narednom periodu biti zakazane hitne sjednice oba doma Parlamenta kako bi bili ispunjeni uslovi i iskazana odgovornost zakonodavne vlasti.

Dodala je kako je uvjerena da će do marta, odnosno sastanka Evropskog vijeća, BiH dobiti tačan početak otvaranja pregovora za pristup Evropskoj uniji.

Andrej Plenković smatra da takvu odluku Komisija može donjeti ukoliko se naprave iskoraci na donošenju zakona o sudovima, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sprečavanju pranja novca. S druge strane, navodi da je ruska invazija na Ukrajinu ubrzala proces proširenja Evropske unije, što daje nadu BiH, tvrdeći da je ovo “jedina ovogodišnja šansa”.

Neki od ovih zakona trebali bi se naći na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine 31. januara.

“Zakoni koji su preduslov za put BiH ka EU, nažalost, idu u pogrešnom smjeru”

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, smatra da zakoni koji su preduslov za put BiH ka EU, nažalost, idu u pogrešnom smjeru.

“Ili su razvodnjeni ili su u potpunom zastoju“, kaže ona, dodajući da jedino ostaje nada da postoji opredjeljenje Evropske unije da napravi korak prema zemljama cijelog regiona zbog drugih geopolitičkih prilika, a ne zbog toga što je BiH napravila bilo kakve rezultate.

“Vidjeli smo navode koji su izašli u javnost vezano za stranački dogovor koalicionih partnera od prije nekoliko dana, koji pokazuje koje su stvarne namjere. Veći je fokus na kontroli nad Centralnom izbornom komisijom, Ustavnim sudom…“, rekla je Korajlić.

Da nedostaje politička volja potvrđuje Davor Bunoza, ministar pravde BiH, koji za Detektor kaže da se još čeka konsenzus o sjedištu drugostepenog suda.

“Mi smo bili dužni jasno precizirati kada će Sud BiH biti nadležan. Mi smo tu zapravo prihvatili mišljenje Venecijanske komisije da se te ovlasti kaznenih djela jasno preciziraju, definišu u skladu s međunarodnim standardima, da ne bude proizvoljnosti. Jer do sada nije bilo jasno za koja kaznena djela je nadležan Sud BiH“, govori Bunoza.

Formiranje drugostepenog suda

Evropska komisija u svojim izvještajima za BiH godinama naglašava da se mora donijeti zakon o sudovima BiH, zbog čega ga je svrstala u 14 prioriteta za približavanje članstvu u Uniji. Ovaj zakon predviđa formiranje drugostepenog suda, čiju funkciju sada obavlja Apelaciono vijeće Suda BiH. Ali političari se godinama nisu mogli dogovoriti gdje će novi apelacioni sud biti smješten, te za šta će se sve suditi pred državnim sudovima, o čemu je Detektor ranije pisao.

Korajlić pojašnjava kako je koalicija na državnom nivou odustala od prijedloga da se formira Viši sud, predlažući formiranje Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

“Stalno se potencira pitanje nedostatka konsenzusa u vezi sa sjedištem samog Apelacionog odjela, ili kako god da zovemo novo tijelo koje je trebalo da bude Vrhovni sud. S druge strane se ide u smjeru smanjenja nadležnosti Suda BiH, što je vrlo problematično, i najbolje govori o tome koje su namjere sa takozvanom reformom i novim zakonima, a to je da se dodatno oslabe kapaciteti najvažnijih institucija i praktično udovolji zahtjevima predstavnika političkih partija, prije svega SNSD-a, a vidimo da ima i podršku HDZ i nekih drugih“, ocjena je Korajlić.

Govoreći o novom zakonu o VSTV-u koji je u pripremi, Korajlić navodi da je radna grupa pod političkom kontrolom, ta da je veći uticaj predstavnika izvršne vlasti nego što je adekvatna zastupljenost predstavnika prvosudne zajednice ili neke šire ekspertske javnosti. Ona smatra da je mnogo važnije pitanje načina izbora članova Vijeća.

“Već sada imamo predstavnike koje imenuje Vijeće ministara i već imamo dodatan upliv politike u rad VSTV-a. Mora se, prije svega, raditi na transparentnijim i meritornijim procedurama izbora i odgovornosit samih članova Vijeća. Važno je raditi na tome da imamo nezavisne i ljude od integriteta, koji će biti birani na osnovu iskustava, kvalifikacija, a ne na osnovu nekakvih klijentelističkih dogovora – što unutar pravosuđa, što unutar politike“, zaključuje Korajlić.

Kad će biti uspostavljen Odjel za integritet?

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH, navodi da još čekaju sredstva od Vijeća ministara za raspisivanje konkursa putem kojeg bi uspostavili Odjel za integritet, čija je svrha provjera imovine sudija i tužilaca.

“Očekuje se zastoj u preuzimanju dužnosti sudija i tužilaca koji će u narednim mjesecima biti imenovani, jer moraju proći provjere. Neizvjesno je kada će to biti zbog eksternih procedura provjere“, kaže Lagumdžija navodeći da Odjel neće početi s radom ni do prvog produženog roka, koji je u martu.

Iz VSTV-a BiH su nedavno tražili odgodu primjena novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću jer Vijeće ministara još uvijek nije odobrilo novac za rad odjela koji treba provjeravati imovinu sudija i tužilaca. Tada je rečeno da su usvojili sistematizaciju novih radnih mjesta i formirali Odjel za provođenje postupka za provjeru izvještaja o imovini kandidata za pravosudne funkcije, ali su odlaganje predložili jer ovo tijelo do tada neće biti popunjeno.

Lagumdžija kaže da radna grupa istovremeno radi na donošenju izmjena novog zakona o VSTV-u, te da jedan od prijedloga formiranje dva podvijeća – jedno za izbor sudija, a drugo za izbor tužilaca. Ističe kako bi se ovaj prijedlog prvo trebao naći pred zastupnicima u Državnom parlamentu, pa onda i pred Venecijanskom komisijom prije nego ponovo dođe pred Vijeće ministara BiH.