“Pravo na pravdu”: Darja Softić-Kadenić i Damir Arnaut šampioni vladavine prava

U Sarajevu je danas održana Treća javna debata “Pravo na pravdu”. Javnu debatu organizovala je Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji s Generalnim direktoratom Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju.

S obzirom na nizak nivo povjerenja građana u javne institucije, uključujući i pravosuđe, te nedostatak napretka u ključnim reformama u oblasti vladavine prava, javna debata je zamišljena kao forum na kojem će se govoriti o potrebama i očekivanjima građana, s ciljem promoviranja demokratske odgovornosti i vraćanja povjerenja.

Ovaj događaj je od strane Delegacije EU opisan i kao “nastojanje promovisanja iskustava šampiona vladavine prava”, a u njoj su, između ostalih, učestvovali ministrica pravde u Kantonu Sarajevo Darja Softić-Kadenić i Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH i predsjedavajući Istražne komisije za stanje u pravosuđu. Softić-Kadenić i Arnaut su bili jedine osobe iz političkog života koji su dobili ovo priznanje, dok su ostali učesnici bili tužioci, novinari i predstavnici civilnog društva.

Za povratak povjerenja građana u institucije sistema Softić-Kadenić najznačajnijim smatra uvođenje snažnijih mehanizama za kontrolu političkih funkcionera od onih trenutno postojećih:

„Nepostojanje jasnih standarda i politika u javnom sektoru kao i nepostojanje sankcija za nepotizam i nestransparentno odlučivanje našu zemlju dovodi do stagnacije i ostajemo uskraćeni za brojne fondove, ali i bez mladog stanovništva što je najveći gubitak.

Najstrožiji mehanizmi polaganja računa bi trebali biti za najviše funkcionere – što je primjer i za sve ostale kojima su oni nadređeni.

Pojedinci koj su stručnjaci i s visokim stepenom integriteta ne usuđuju se ući u političku arenu jer se plaše da izgube lični integritet zbog ostalih sudionika. Kako bismo izašli iz tog začaranog kruga i dobili povjerenje javnosti potrebno je da se najviši funkcioneri podvrgnu ovakvim ograničenjima i standardima što, nažalost, za sada izostaje.“

Damir Arnaut je kao značajan korak ka boljem funkcionisanju institucija pravosuđa te samim tim i povjerenja građana u njih naveo rad Istražne komisije. Referirao se i na jučer usvojeni Izvještaj o radu, te ukazao i na brojne pokušaje opstrukcija njihovog rada:

„Kada se Istražna komisija formirala, imali smo zajednički pritisak politike i pravosuđa protiv postojanja Komisije. Ogromna je bila pomoć ambasada SAD-a i OSCE-a da objasnimo koncept sudijama, tužiocima, političarima i široj javnosti. Prvi svjedoci su bili ljudi koji su i ranije ukazivali na te probleme. Ono što smo primijetili, 34 svjedoka smo doveli – postoji stega između pravosudnih funkcija i političara. To ne znači da ih je politika svaki put uspjela imenovati, ali jeste svaki put pokušala. Imam osjećaj da ogromna većina sudija tužilaca rade pošteno svoj posao – evo ja apelujem da se naš izvještaj od 108 stranica pročita i referira na stenograme gdje se vidi kakvi se pritisci vrše na njih. Imate ogroman broj poštenih ljudi u pravosuđu koji popuste tim pritiscima, ali kada vide da postoji forma, kao što jeste Istražna komisija, onda izraze žaljenje što su popustili pritisku i sve ispričaju.“