Pranjić: Sva bića teže sreći, način da se ona dosegne je u nama

Sva bića teže sreći, sreći koja je već prisutna u ljudskom biću, ali duboko sakrivena ispod mnogih razina naše podsvijesti. Načinima da se ona dosegne bavi se znanost joge.

Vježbe joge uravnotežuju tijelo, um, svijest i dušu, pomažu u savladavanju svakodnevnih zadataka, teškoća, briga, doprinose postizanju višeg stepena razumijevanja i smisla života. Na duhovnom putu joga vodi do najvišeg znanja i trajnog blaženstva.

Instruktor joge i predsjednik Udruženja “Joga u svakodnevnom životu” u BiH Jadranko Pranjić kaže u razgovoru za Fenu da se o jogi mnogo priča, ali u suštini malo zna.

– Joga je drevna znanost koja je, ne samo primjenjiva nego i nužna u našoj modernoj svakodnevnici u okruženju i ambijentu ispunjenom stresom i nemirom u kojem trenutno živimo. Biti i raditi u ovom svijetu, ali ne biti dio njegovog nemira, dosegnuti dublju razinu uvida u samog sebe, unutarnji mir kao i tjelesno, mentalno i duhovno zdravlje – kaže on.

Upozorava da se, u slučaju joge, često stvara pogrešna percepcija i ograničava se tek na njenu puku fizičku dimenziju i određene položaje tijela. Mi smo organsko jedinstvo tijela i uma. Sve što je u umu, upisano je i u tijelo. Sva naša mentalna i psihička stanja, posebno ona stresna, reflektuju se i upisuju u naša tijela, tako da se i tjelesni položaji izvode tako da se prvo osvijeste a tek onda opuste i uklone te unutarnje napetosti. Pri tome je važno i disanje jer naš dah je taj koji povezuje tijelo i um. Ako nemamo unutarnju opuštenost, vanjski položaj nema svrhe. To nam sve pomaže da vidimo kakvi smo a onda i ko smo – ističe. Dodaje da kroz jogu težimo ostvariti to jedinstvo i sklad vlastitog bića, tijela, uma i duše.

Upitan za efekte joge za psihičko zdravlje ljudi Pranjić podsjeća da svi mi imamo različite uloge u životu, jednu ulogu imamo na poslu, drugu u društvu, treću u obitelji te „nikako da dođemo sami do sebe“. Upravo to je, kaže, jedan od bitnih elemenata joge, spoznati sebe.

– Joga donosi i pročišćavanje naše podsvijesti, koja upravlja s nama. Ono što ne vidimo i ne možemo opipati, upravlja našim životima. Fizičko tijelo je samo reakcija na naš um. Dakle, tijelo prati um i to je cjelina, ako ne radimo kao cjelina onda se ne bavimo jogom – kaže i ilustrira to primjerima osjećaja ljubavi i/li straha koje ne vidi a snažno utječu na čovjeka i njegovo stanje.

Pranjić naglašava da je joga zapravo neprekidni tok u kojem se objedinjuju i pročišćavaju sve komponente ljudskog bića (tjelesna i mentalna dimenzija, psiha i podsvijest).

– Ima mnogo definicija koje su na tragu joge kao principa ravnoteže, principa koji je prisutan i u mikro i u makrorazini. Planete se okreću oko Sunca zato što postoji ravnoteža, bez toga bi se sve raspalo. Tako i unutar našeg bića, kad se ta ravnoteža naruši (bilo na tjelesnoj, mentalnoj, emotivnoj ili psihičkoj razini) nastaje problem ili neko oboljenje – rekao je.

Kroz jogu se bavimo uspostavljenjem ravnoteže na svim razinama, dosezanje unutarnjeg mira i zdravlja, kao i buđenjem svih naših skrivenih snaga i potencijala.

– Na taj način kao pojedinci doprinosimo i socijalnom planu jer ako je pojedinac zdrav onda i društvo ima preduvjete da bude zdravo – dodaje i podsjeća da je jedan od slogana međunarodnog sistema “Yoga in daily life” upravo “Unutarnji mir za vanjski mir”.

Pranjić smatra da je UN-ovom deklaracijom o obilježavanju 21. juna (najduži dan u godini) kao Međunarodnog dana joge, koju je potpisalo 177 država (uključujući BiH) postignut značajan pomak u definiranju i prihvatanju joge kao globalnog dobra kao što to ona uostalom i jeste.

– Vezujemo je za indijski potkontinent kao mjesto u kojem se ta tradicija najviše očuvala, ali je ona dobro za sve ljude svijeta, bez obzira na spol, rasu, naciju i religiju. Zato i jeste važno prihvaćanje joge od svjetske zajednice. Bitno je i da strukture vlasti barem na taj način postaju svjesnije značaja zdravog i svjesnog pojedinca kao dijela društva. Ako su pojedinci nesretni, kako društvo može biti sretno – pita Pranjić i poručuje da joga upravo teži postizanju sretnog društva.

Napominje da bi sigurno ta svijest trebalo da bude primarna i na višoj razini društvene strukture, posebno za ljude koji se bave politikom, ali za to im treba mnogo više pravih informacija.

– I kao što se vatra može koristiti za grijanje ili kuhanje može izazvati i štetu, tako se i joga može korisno upotrijebiti, ali i zloupotrijebiti. Bitno je afirmirati suštinu joge, a korak ka tome bilo bi i njeno uvrštavanje kao dio oficijelnog sistema obrazovanja (u bilo kojoj formi) ili opće kulture -ističe.

Članovi Udruženja “Joga u svakodnevnom životu” u BiH kontaktirali su zvanične institucije radi podrške, ali je, kaže Pranjić, birokratska procedura često zahtijevala svrstavanje joge u neku od kategorija (obrazovanje, sport, zdravstva…) što je nemoguće, jer je joga zapravo sve to i mnogo više od toga.

Riječ joga potječe iz sanskrita i znači povezati, sjediniti, a međunarodni sistem “Yoga in daily life/Joga u svakodnevnom životu” je nastao u spoju drevne indijske tradicije i moderne znanosti. To je postupna i sistematična metoda bliska potrebama modernog čovjeka, koja obuhvata sva područja ljudske egzistencije, a primjenljiva je u svakom razdoblju života.

“Joga u svakodnevnom životu” podučava se i primjenjuje širom svijeta, u BiH je taj sistem prisutan od 1999. godine, a 2008. u centru Sarajeva otvoren je jedan od najmodernijih evropskih centara te vrste. Kroz osam stupnjeva (svaki stupanj traje 3-4 mjeseca) na postupan i ne naporan način polaznik se upoznaje sa znanosti joge kroz asane (tjelesne položaje), tehnike disanja i vježbe kontrole daha i životne energije (pranajame), koncentraciju, meditaciju, duboko opuštanje (yoga nidra), ali i kroz videoprojekcije i predavanja o teoriji i filozofiji joge i uz mogućnost odlaska na evropske joga-seminare u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj ili pak u Indiji.