Pozicija BiH u borbi protiv korupcije nije nimalo ohrabrujuća

Za efikasniju borbu protiv korupcije potrebno je da pravosudne institucije počnu procesuirati krivična djela korupcije, zatim veća transparentnost rada institucija, usvajanje novih zakona kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu javnih funkcionera te bolja saradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih preduzeća.

To su neki od zaključaka učesnika godišnje konferencije “Borba protiv korupcije kroz unaprjeđenje zakonodavnog okvira i jačanje kapaciteta antikorupcijskih institucija”, koju su danas u Sarajevu organizirali Misija OSCE-a u BiH, u saradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).

Direktor APIK-a Hasim Šabotić kazao je novinarima da, iako je postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije, 91. pozicija na kojoj se u prošloj godini nalazila BiH, po indexu percepcije korupcije Transparency International-a (TI), nimalo nije ohrabrujuća.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da je APIK u potpunosti ispunio svoje nadležnosti, a stopa korupcije iz godine u godinu raste, logično je postaviti pitanje kako je to moguće – rekao je Šabotić.

On je mišljenja da se protiv korupcije može boriti na dva načina, represijom i prevencijom te dodao da u tom smislu APIK preduzima sve raspoložive preventivne mjere da bi smanjio ili bar pokušao smanjiti stopu korupcije u BiH.

Istakao je da su doneseni planovi integriteta u svim institucijama, planovi borbe protiv korupcije, formirano 13 tijela za sprječavanje korupcije na skoro svim nivoima vlasti u BiH, a na raspolaganju su i svi ostali formalno-pravni mehanizmi za sprječavanje korupcije.

– Nažalost u proteklom periodu to nije donijelo rezultate kakve je javnost očekivala, što pokazuje i pomenuto istraživanje TI – konstatirao je direktor APIK-a.

Po njemu, neophodno je da pravosudne institucije konačno počnu procesuirati krivična djela korupcije, potebna je i veća podrška donosioca odluka APIK-u i drugim agencijama koje se bore protiv korupcije, a koja je, kaže, dosada bila samo deklarativna.

Osim toga, dodao je, treba stvoriti i istinski nezavisne institucije, usvojiti izmjene zakona o APIK-u, izmjene zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u bh. institucijama te usvojiti nove zakone kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu imovine javnih funkcionera.

Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Alexander Chuplygin konstatovao je da je korupcija veliki i ozbiljan problem za BiH jer narušava povjerenje građana u politički sistem, onemogućava investicije i dovodi do nenamjenskog trošenja javnih resursa.

Stoga je naglasio da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za ostvarenje ekonomskog rasta i ukupne stabilnosti države.

– Današnja konferencija predstavlja izvanrednu priliku za različite aktere koji djeluju u ovoj oblasti kako bi razmijenili mišljenja i razgovarali o planovima za borbu protiv korupcije, kao i razmatrali eventualne zajedničke aktivnosti – kazao je Chuplygin.

Poručio je da će Misija OSCE-a u BiH nastaviti pružati podršku nadležnim institucijama, uključujući i APIK, u prevazilaženju ovog velikog izazova.

Novinarima se obratila i predstavnica Centra za razvoj civilnog društva BiH Mersiha Jogunčić, koja je stava da je usvajanje zakona o zaštiti zviždača jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv korupcije.

Također, ona smatra da se resursi nevladinih organizacija još uvijek ne koriste dovoljno te da nevladinim organizacijama treba dozvoliti veći pristup informacijama.

Između ostalog, istakla je i da javne institucije nedovoljno informiraju o svojoj borbi protiv korupcije te o svom radu.

Posebno je naglasila da saradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih preduzeća zaista treba zaživjeti da bi donijela prave rezultate.

Osim toga, napomenula je da se saradnja i podrška aktivnostima civilnog sektora treba odvijati na način da se ne preklapaju aktivnosti kako ne bi došlo do stavaranja većih troškova.

Predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i zamjenica predsjedavajuće GOPAC grupe u PSBiH Ljilja Zovko podsjetila je da su tokom prethodne godine radili na Zakonu o parlamentarnom nadzoru.

– Sada očekujemo njegove rezulatate u smislu da će sve institucije morati redovno i tranparentno izvještavati o svom radu – kazala je i dodala da ako se ovaj mehanizam parlamentarnog nadzora koji djeluje samo na državnom nivou, pokaže da efikasnim, onda i ostali nivoi zakonodavne vlasti mogu napraviti isto.

Napomenula je da će sljedeća godina biti testna, kada će se moći vidjeti efekti zakona o parlamentarnom nadzoru.