Povezivanje Sarajeva i Beograda autoputem: Evo gdje je sve “zapelo”

Projekat spajanja Sarajeva i Beograda autoputem ili brzom cestom ozvaničen je još 2016. godine na famoznoj trilaterali između Turske, Srbije i BiH. Nešto više od osam godina kasnije, prema javno dostupnim informacijama, može se konstatovati da on nije ni izbliza realizovan u mjeri u kojoj je trebao biti.

Kako saznaje Fokus, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH uputilo je Parlamentarnoj skupštini BiH akt u kojem se daje svojevrsni pregled o tome šta je BiH, koja godinama po pitanju realizacije ovog projekta kaska za Srbijom, uradila po ovom pitanju.

Sporazum iz 2019.

Bosna i Hercegovina je 13. decembra 2019. godine sa Srbijom potpisala sporazum o saradnji na realizaciji projekta autocesta/brzih cesta Sarajevo-Beograd-Sarajevo. Potpisan je na relaciji Vijeće ministara BiH-Vlada Srbije. Ovaj akt je ratificiran i objavljenom u Službenom glasniku BiH.

Dogovoreno je da jedna ide trasa od Sarajeva prema sjeveru za Zenicu, pa preko Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine za Kuzmin u Srbiji, a da druga trasa ide od Sarajeva prema istočnoj Bosni preko Pala i Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji, s konekcijom od Pala za Goražde.

Prema informacijama koje su tada objavljene, na trasi kroz BiH potrebno je izgraditi 133 mosta ukupne dužine od 25,8 kilometara, kao i 53 tunela ukupne dužine od 37,5 kilometara. Ukupna vrijednost projekta je procjenjivana na tri do četiri milijarde eura.

Iz akta Ministarstva prometa komunikacija BiH odaslanom PSBiH 26. decembra 2024. godine, u vidu odgovora na pitanje delegata Nenada Vukovića, može se konstatovati da je u BiH, kada je riječ o gradnji, „zapelo“ na više lokacija.

Kada je riječ o trasi koja iz Sarajeva do Beograda ide preko Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine, potrebno je spomenuti dionicu Tuzla – Maoča gdje su Autoceste FBiH, o čemu je pisao Fokus krenule „grlom u jagode“. Kako smo objavili, Autoceste FBiH su od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK zatražili izdavanje dozvole za krčenje šume, odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko, radi izgradnje pomenute dionice.

Tuzla-Žepče

Međutim u potpunosti je zanemarena odluku visokog predstavnika (OHR-a) odnosno Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, zatim presuda Ustavnog suda BiH i druge propise unutar Federacije BiH koje regulišu ovo pitanje.

Ovu dionicu u svom aktu spominje i Ministarstvo prometa i komunikacija te ističe da je u toku izrada Glavnog projekta. Kada je riječ o dionici Tuzla – Žepče, koja treba da se spoji na Koridor 5C, tek je urađena projektna dokumentacija i to 2015. godine i na tome se trenutno zaustavilo.

Sljedeću blokadu, a što se konstatuje i u ovom aktu, imamo u Brčkom gdje je Prostornim planom u potpunosti promijenjena trasa. Zvaničnici Brčko Distrikta i dva entitetska javna preduzeća za autoceste u više navrata su pokušali usaglasiti trasu, ali bezuspješno. Skupština Brčko Distrikta je Zavodu za planiranje povjerila pristup izmjenama Prostornog plana, no veoma dugo se, kažu iz Ministarstva prometa BiH, radi na valorizaciji ponuđenog rješenja.

Kada je riječ o dionici Bijeljina-Brčko koja je duga 17 kilometara ona će koštati 346,9 miliona KM. JP Autoputevi RS su 23. februara 2023. potpisali ugovor o izgradnji ove dionice sa kineskim konzorcijem – Kinesko prekomorska inženjerska grupa, Kineska grupa za građevinarstvo Tisju i Kineska banka za izgradnju. Kredit će dati upravo ova kineska banka.

Početak gradnje dionice Bijeljina – Rača koja je duga 20 kilometara počela je u septembru 2022. Kako je tada planirano cilj je bio da se ova dionica izgradi do septembra 2025. godine. No, ovaj rok će se vjerovatno probiti za tri do šest mjeseci.

Paralelno se gradi i dionica Sremska Rača – Kuzmin od 18 kilometara, koja se spaja s autoputem do Beograda, a prema informaciji iz Ministarstva prometa i komunikacija ona će biti puštena u promet kada se u BiH izgradi dionica od Bijeljine od Rače. U sklopu te dionice se očekuje i puštanje u promet mosta preko rijeke Save kod Rače čija je dužina 1327 metara.

Druga trasa koja bi trebala predstavljati bolju povezanost Sarajeva i Beograda, za sada je, većim dijelom, još uvijek tek „misaona imenica“. Kako smo navlei, ona treba da ide od Sarajeva do Beograda preko Pala, Višegrada, Vardišta, Kotromana i Požege.

Sarajevo-Foča

Kako su naveli iz Ministarstva prometa i komunikacija BIH, u toku su aktivnosti na izradi Studije opravdanosti za dionicu Požega-Kotroman do spojne tačke Višegrad/Vardište. Pozivajući se na informacije iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, iz bh. ministarstva su naveli kako Srbija do kraja godine planiran završiti ovo projektovanje.

Ostaje da se vidi i kako će se riješiti izgradnja novog graničnog prelaza na tom području, budući da je Srbija, zbog prostornih ograničenja, predložila da to bude zajednički prelaz sa BiH Vardište/Kotroman, s tim da je „bh strana u obavezi da usaglasi pitanje finasiranja izgradnje zajedničkog prelaza nadomak Višegrad“.

Brza cesta Sarajevo-Vardište je, prema ovom dokumentu, još u fazi idejnog rješenja, a urađena je tek studija predizvodljivosti. Početak trase je planiran u Istočnom Sarajevu. Spoj je predviđen „na projektovanu rutu 2 b Sarajevo-Foča“ na udaljenosti 2,7 km od petlje Butila (Koridor 5C). Ukupna dužina trase brze ceste je 117,7 kilometara.

Prema rezultatima spomenute studije najpovoljniji scenario je izgradnja punog profila brze ceste Sarajevo-Pale, poluprofila brze ceste Pale – Ustiprača, te zadržavanje postojećeg stanja dionice Ustiprača-Višegrad.