Potrošili više od pola miliona za barokomoru, pa pacijente ostavili na cjedilu

Privatnu zdravstvenu ustanovu “Baromed” presijecanjem crvene vrpce svečano su otvorili njegova vlasnica Brankica Stević, koju su lokalni mediji predstavili kao Trebinjku koja živi u Beogradu, te tadašnji gradonačelnik Trebinja Luka Petrović i tadašnji direktor Bolnice Trebinje Borislav Grubač. Grubač je tada rekao kako “građani istočne Hercegovine radi liječenja tretmanom u barokomori više neće morati da idu u udaljene zdravstvene centre – Banjaluku, Foču i Mostar, gdje su čekali i po šest mjeseci”. Planirano je da osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja RS jedan tretman plaćaju 21,80 KM, odnosno 19,50 KM, kao što je predviđeno cjenovnikom, a da usluga bude besplatna za kategorije koje su oslobođene plaćanja. FZO RS novac je trebalo da uplati Bolnici Trebinje, da bi ga ona proslijedila “Baromedu”, piše direkt-portal.

Međutim, pacijenti su na ovaj način usluge barokomore mogli koristiti samo do maja ove godine, a sada to mogu činiti jedino uz plaćanje pune cijene usluge koja iznosi 145 KM, odnosno 130 KM, u zavisnosti od vrste tretmana.

Ko je odgovoran?

Odgovornost za ukidanje umanjenog plaćanja usluge barokomore pacijentima u ovom trenutku ne prihvataju ni Bolnica Trebinje, ni FZO RS, ni “Baromed”. Prema riječima Ljubice Miljanović, direktorice Bolnice Trebinje, FZO RS je prošle godine u tranši ovoj ustanovi predvidio 200.000 maraka za djelatnost barokomore, a nakon što je ovaj novac doznačen “Baromedu”, Bolnica mu je dala dodatnih 133.000 maraka.

“Fakture kojima je prekoračen ukupno ugovoreni iznos Bolnice i Fonda za 2018. godinu u januaru 2019. godine bile su predmet arbitraže Fonda (njome se utvrđuje opravdanost pružanja usluga kojima je prekoračen ugovor). Arbitražom je Bolnici priznata većina prekoračenih usluga, od kojih se na djelatnost barokomore odnosio iznos od oko 133.000 maraka. Dakle, u 2018. godini Ambulanti za baromedicinu su vrednovane i priznate usluge u vrijednosti od oko 333.000 maraka, a Bolnica je kompletan iznos Ambulanti uplatila zaključno sa aprilom 2019. godine”, rekla je Miljanović za “Direkt”.

Ona tvrdi da FZO RS u ovoj godini u tranši Bolnici Trebinje nije predvidio sredstva za djelatnost barokomore, ali da je ova ustanova svejedno nastavila saradnju sa “Baromedom” i doznačila mu 200.000 maraka.

“Taj iznos Ambulanta je opravdala već u martu ugovorne godine, a, u interesu pacijenata, Bolnica je dozvolila Ambulanti da nastavi da pruža usluge pacijentima kod kojih je baro-tretman započet sve dok se taj ciklus ne završi. Shodno tome, Ambulanta za baromedicinu je nastavila da pruža usluge do kraja maja ove godine. Za razliku od prethodne godine, u kojoj je FZO RS namijenio sredstva za djelatnost barokomore i naknadno odlučivao o prekoračenju tih sredstava, ove godine to nije slučaj, pa osim 200.000 koje je Bolnica garantovala Ambulanti za baromedicinu, svako prekoračenje sredstava predstavlja neizvjesnost za koju Bolnica ne može davati garancije , te iz tog razloga saradnja nije nastavljena”, tvrdi Miljanović.

Prema njenim riječima, problem rada barokomore između sebe treba da riješe FZO RS i “Baromed”.

“Bolnica Trebinje se silom prilika nalazi samo kao posrednik između ove dvije strane. Ona je pokazala više od dobre volje kada je dio vlastitih sredstava odredila za barokomoru, te se ni u kom slučaju ne može označavati kao krivac za prestanak pružanja usluga iz djelatnosti barokomore”, smatra Miljanović.

Sa druge strane, iz FZO RS stiže drugačiji odgovor. Kako tvrde za “Direkt”, nije tačno da ove godine u tranši Bolnici Trebinje nisu planirali sredstva za rad barokomore.

“Fond je za ovu godinu za usluge pružanja iz oblasti baromedicine za Bolnicu Trebinje planirao i ugovorio sredstva, na osnovu procjenjenih potreba te zdravstvene ustanove. Tako da nisu tačne konstatacije da Fond nije namjenio sredstva za ovu uslugu bolnici Trebinje”, tvrde u FZO RS.

Sa njihovog stanovišta, odgovornost za to što su pacijenti izgubili pogodnosti korištenja usluga barokomore, leži na menadžmentu Bolnice Trebinje.

“Svaka bolnica, pa i Bolnica u Trebinju, ima mogućnost i pravo da izvrši relokaciju sredstava ukoliko uoči da za određenim zdravstvenim usluguma postoji veća neophodnost pacijenata. Dakle, na menadžmentu zdravstvenih ustanova je da adekvatno i u skladu sa načinom finansiranja zdravstvenog sistema adekvatno planira i procjenjuje potrebe za određenim zdravstvenim uslugama, prati finansijska kretanja tokom tekuće godine i racionalno i pravično upravlja sredstvima koje dobija kako od FZO RS tako i po drugim osnovama, poput participacije i slično”, smatraju u FZO RS.

Vlasnica “Baromeda” Brankica Stević nije željela da daje zvanične izjave na ovu temu. U neformalnom razgovoru kazala nam je da FZO RS nije odobrio novac za ovu godinu za rad barokomore, ali da se, ipak, nada da će se to u narednom periodu promijeniti.

No, u ovom javno-privatnom partnerstvu novac nije uložen samo kroz 533.000 maraka isplaćenih za usluge barokomore. “Baromed” je smješten u prostorijama Bolnice Trebinje na ime čega su potpisali petogodišnji ugovor o zakupu prostorija. Međutim, umjesto da “Baromed” plaća zakup Bolnici, dogovoreno je da uloži svoja sredstva u renoviranje tih prostorija. Prema našim saznanjima, “Baromed” je u renoviranje uložio oko 70.000 maraka, a budući da Bolnica ne dobija novac od kirije, može se smatrati da ga je uložila iz svog budžeta.

Bez odgovora kako je novac trošen

Koliko je tačno novca uloženo u renoviranje prostorija te kako je moguće da je pompezno najavljivana priča o povoljnim uslugama baromedicine propala za manje od godinu dana, nismo uspjeli da saznamo od bivšeg direktora Bolnice Trebinje Borislava Grubača.

Budući da Bolnica Trebinje, po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti RS, može da pruža usluge baromedicine svojim ležećim pacijentima ako je osposobljena za to, postavlja se pitanje zašto iz sopstvenih sredstava nije kupila barokomoru, umjesto što je novac za to dala privatnoj ambulanti. Prema ponudi koju je “Direkt” tražio od jedne domaće trgovine medicinskom opremom, istu barokomora koju je nabavio “Baromed”, uz njenu instalaciju i tehnički trening koji podrazumjeva izdavanje certifikata o stručnoj osposobljenosti osoblja za rad na njoj, Bolnica Trebinje mogla je dobiti za oko 120.000 maraka. U međuvremenu, prema podacima sajta Akta.ba, “Baromed” je u prošloj godini zaradio preko 46.000 maraka.Ni on, a ni FZO RS nisu nam dali odgovor na pitanje da li je prije nego što je sačinjen ugovor o javno-privatnom partnerstvu između Bolnice i “Baromeda” napravljen dugoročni plan o isplativosti ovakve saradnje i načinu na koji ona može da opstane.
Rječitiji nisu bili ni kada je riječ o novcu koji je FZO RS isplaćivao za usluge barokomore. Na pitanje koliko je novca u prošloj, a koliko u ovoj godini isplaćeno za usluge baromedicine u RS, iz Fonda za “Direkt” kažu da to nije moguće ocijeniti.

“Budući da je kod bolnica u Republici Srpskoj osnovni kriterijum finansiranja broj i složenost usluga, a od 2011. godine bolnice se plaćaju po načinu finansiranja koji podrazumjeva nekoliko modela, poput DRG modela za akutno bolničko liječenje. Tako da nije moguće precizno navesti troškove usluge baromedicine, jer ta usluga ulazi u ukupne troškove pacijenta koji leži u bolnici”, naveli su iz FZO RS.

Pokušaj da saznamo za koliki broj i koje vrste pruženih usluga je “Baromedu” dat javni novac, bio je bezuspješan i sa aktuelnim menadžmentom Bolnice Trebinje. Direktorica Ljubica Miljanović uputila nas je da odgovore na to pitanje tražimo od “Baromeda”.

Međutim, ni vlasnica “Baromeda” nije odgovorila na naš upit.

Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine, za “Direkt” kaže da upravo ovakvo ćutanje svih aktera o tome kako su trošene pare za barokomoru izaziva sumnju u regularnost cijele priče.

“Pošto nijedno od njih troje nije htjelo da da zvanične informacije o načinu na koji su sredstva trošena, to izaziva ogromnu sumnju da to nije u skladu sa zakonom i ostaje nerazjašnjeno pod kojim uslovima je izgrađena barokomora u Trebinju, čiji su novci u pitanju, kome se plaća i na koji način”, smatra Femić.

I dok nadležni “prebacuju lopticu” odgovornosti sa jednih na druge i kriju na koji način su potrošili javni novac, posljedice njihovih postupaka direktno osjećaju pacijenti.

Nada Bijedić, iz Udruženja dijabetičara i drugih zainteresovanih lica Trebinje, za naš portal kaže da će sada liječenje biti komplikovanije za pacijente iz ovog grada, jer će morati da putuju u zdravstvene ustanove u drugim gradovima i da pritom, eventualno, uzimaju bolovanje za odsustvo sa posla, što će im oduzimati i vrijeme i novac.

Nezvanično, u Trebinju trenutno ima oko 2.500 osoba koje boluju od dijabetesa.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)*