Potresna predstava “Srebrena krv” u bazi Holandskog bataljona u Potočarima

Predstava “Srebrena krv” koja govori o srebreničkom genocidu i koja prati sudbinu dvojice braće Nermina i Kerima, prikazana je večeras u bivšoj bazi Holandskog bataljona u Potočarima javlja Anadolu Agency (AA).

Na mjestu genocida veliki broj Srebreničana gledao je predstavu o izgubljenom životu, sretnom djetinjstvu, odgovornosti Ujedinjenih nacija (UN) za ono što se dogodilo u Srebrenici, ali i traganju za kostima najmilijih.

Predstavu “Srebrena krv” je, na prijedlog “Majki Srebrenice”, koje su gledale premijeru predstave u Tuzli, Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice genocida uvrstio u program obilježavanja 21. godišnjice genocida u Srebrenici.

Predstavu je režirao tuzlanski glumac Nedim Malkočević koji igra dva lika. U predstavi igra i novinar Samir Karić, a Malkočević i Karić su i autori teksta predstave.

Karić je za AA kazao da predstava govori o sudbini dvojice braće Kerima i Nermina.

“Priča prati sudbinu dvojice braće, a dešava se upravo ovih dana, 8., 9. jula kada dolazi do napada na Srebrenicu i kada ona pada. Oni se nalaze u blizini Potočara i odlučuju da li krenuti pješke šumama, da li ići tražiti svoje porodice. Dakle, radi se o njihovim dilemama da li ostati ili krenuti”, ispričao je Karić.

U međuvremenu, pojasnio je, dolazi srpski vojnik koji tuče mlađeg brata i traži od njega da kaže gdje je stariji brat, a koji je važan Bošnjak u Srebrenici.

“Oni tokom predstave govore o nekom lijepom životu, prisjećaju se tog lijepog prijeratnog života u Srebrenici kada su zajedno s ocem išli na pecanje na Drinu, Jadar, Drinjaču. Kada su išli na jezera, na more, kada je brat studirao u Sarajevu. Dakle, oni su jedna pametna, obrazovana srebrenička porodica”, naglasio je Karić.

Naime, prisjećaju se lijepog vremena u današnjim vremenima kada se život jednog od braće svodi na traženje kostiju ubijenog oca.

“Kroz cijelu predstavu je protkana uloga međunarodne zajednice zato je nama važno da se predstava igra u bivšoj bazi UN-a. Ovdje je bio holandski bataljon UN-a koji je trebao da čuva ove ljude. Mi danas na tom mjestu gdje su oni napravili historijsku grešku na neki način i njih prozivamo za sve što se desilo ovim ljudima”, poručio je Karić.

Predstavom žele, istakao je, vratiti dostojanstvo žrtvama i preživjelima.

“Svako Srebrenicu komercijalizuje kako stigne. Pozorište je izuzetno moćan medij. Mi trebamo učiti od Jevreja na koji način oni čuvaju sjećanje na holokaust. Snimljene su desetine filmova, snimljene pozorište predstave, napisane knjige, a mi još uvijek na neki način ne znamo da čuvamo sjećanje barem kada je u pitanju ovaj kulturno-umjetnički dio, odnosno pisana riječ”, poručio je Karić.

Malkočević je istakao da se ideja javila u trenutku kada se on počeo baviti ovim poslom – glumom.

“Ne u ideji, nego u mojoj ambiciji da dam doprinos i uradim nešto u okviru mog posla kada je u pitanju ono što se desilo ovdje. Mislim da je svako u okviru svojih mogućnosti uspio uraditi onoliko koliko je mogao. Mislim da smo, po reakcijama, napravili i više nego što smo očekivali. Mislim da smo napravili i nešto što je sigurno naš amanet koji imamo prema svemu ovome što se ovdje dogodilo”, istakao je Malkočević.

Prema njegovim riječima, kada se spomene Srebrenica, bez obzira šta se gleda i bilo gdje u svijetu, imate jednu vrstu empatije i gorčinu u želucu. “Ja sam kao neko ko je koncipirao cijelu predstavu želio da izbjegnem reakciju publike koja bi imala stav i prije nego što odgleda predstavu da mu je muke da je gleda, jer neće moći podnijeti tu težinu. Međutim, to je nemoguće zaobići u ovakvoj vrsti predstave”, naglasio je Malkočević.

Mišljenja je da ne treba bježati od emocija.

Predstava je igrana i za srednje škole u BiH, a to je, istakao je Malkočević i cilj. Da djeca koja ’90-tih godina nisu bila ni rođena znaju šta se tada desilo, znaju činjenice i da se ne zaborave.

Predstava “Srebrena krv” je premijerno izvedena simbolično 9. maja, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.