Berlin
Potpisan novi akcioni plan za jedinstveno tržište, kao dio Plana rasta za Zapadni Balkan
Potpise na novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedavajuća Vijeća ministara BiH
Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju, piše Radio Slobodna Evropa.
U Deklaraciji usvojenoj na kraju samita regionalna saradnja proglašena je zajedničkim prioritetom, te “ponovo potvrđena posvećenost daljem unapređenju regionalne saradnje i integracije unutar Berlinskog procesa”.
“Nastavljamo da tražimo konkretne načine za unapređenje dobrosusjedskih odnosa u bliskoj razmjeni zapadnobalkanske šestorke u okviru sastanaka visokih diplomata, koje omogućava Vlada Savezne Republike Njemačke”, navedeno je, uz ostalo, u Deklaraciji.
Kako je prethodno, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Scholz, potpisani novi akcioni plan i sporazum o mobilnosti će “olakšati život ljudima”.
Potpise na novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Države članice EU već su 11. oktobra odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK, pa reformska agenda nije ni razmatrana na nivou država EU.
Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Za EU pristupanje država Zapadnog Balkana je geopolitički prioritet, naglasio je komesar za proširenje Oliver Varhelyi za vrijeme samita u Berlinu 14. oktobra.
“Sa svim našim instrumentima radimo na ubrzanju procesa kako bismo ga ostvarili u bliskoj budućnosti”, napisao je Varhelyi na mreži X.
“Poruke iz Berlina su bile vrlo jasne: mnogo je postignuto za ljude u regionu, ali je došlo vrijeme da EU integracija Zapadnog Balkana postane stvarnost”, napisao je na mreži X specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije i druga zapadnobalkanska pitanja Miroslav Lajčak.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen na mreži X je navela da na 10. godišnjicu Berlinskog procesa treba “gledati naprijed, prema budućnosti u kojoj su svih šest zapadnobalkanskih partnera dio naše Unije”.
EU nije primila novu članicu otkako je učlanjena Hrvatska 2013. godine. Međutim, zvaničnici EU su rekli da rat u Ukrajini i drugi geopolitički problemi ističu važnost strateškog partnerstva između EU i Balkana.
Scholz pozvao na novu dinamiku u odnosima Kosova i Srbije
Domaćin skupa, njemački kancelar Olaf Scholz, naglasio je takođe da će EU biti kompletna samo sa Zapadnim Balkanom kao dijelom.
Berlinski proces je, kazao je, “najbolji instrument ne samo za regionalnu saradnju, već i za ubrzanje evropskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana”.
Scholz je pozvao Kosovo i Srbiju da se aktivnije angažuju na normalizaciji međusobnih odnosa, obećavši da će lično sarađivati sa obje zemlje, “kako bih osigurao da iskoriste ovu priliku”.
“Potrebna nam je nova dinamika… Rekao bih danas prijateljima iz Beograda i Prištine: Molim vas, nemojte dozvoliti da vas prošlost zaustavi na putu ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Uvjeren sam da je ta budućnost u EU i tamo je samo jedan način da se do toga dođe: puna implementacija postignutih sporazuma”, rekao je Scholz tokom uvodnog govora.
Cilj sastanaka sa liderima država Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji se održavaju svake godine od 2014, je postepeno približavanje Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
Od šest država, zvanično kandidat za članstvo u EU nije jedino Kosovo, čiji je premijer Albin Kurti na samitu 14. oktobra u Berlinu rekao kako je “krajnje vrijeme da Kosovo dobije status zvaničnog kandidata”.
Bračni par s troje djece uradio DNK test, žena tražila razvod braka i sve javno objavila