Posmrtni ostaci triju žrtava spremni za ukop 20. jula u Prijedoru

Do sada su identificirani i spremni za ukop posmrtni ostaci triju žrtava koje će biti ukopane 20. jula ove godine na zajedničkoj dženazi u Prijedoru.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić izjavilaje Feni da se radi o žrtvama bošnjačke nacionalnosti, starosti od 26 do 44 godine, koje su ekshumirane u ranijem periodu na području Prijedora.

Najmlađi među njima je Fikret Crljenković koji je imao 26 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2017. godine na lokalitetu Miska Glava, na području Prijedora.

Posmrtni ostaci Adema Bešića, koji je imao 29 godina kada je ubijen, ekshumirani su 1999. godine na lokalitetu Poljanak, na području Kozarca.

Posmrtni ostaci treće žrtve, Mehmeda Mulalića, ekshumirani su 2015. godine na lokalitetu Hambarine, na području Prijedora.

Čengić je napomenula da to još nije konačan broj, te da je moguće sve do 20. jula da se neka od porodica odluči za ukop.

Međutim, naglašava Čengić, posmrtni ostaci žrtava koje su pronađene 2017. godine na Korićanskim stijenama neće biti ukopane na ovoj zajedničkoj dženazi.

– Nadamo se da će se utvrditi svi identiteti na temelju DNK analize i od porodica da će biti potpisani zapisnici o identifikaciji, te da će te žrtve biti ukopane na zajedničkoj dženazi 20. jula 2019. godine na području Prijedora – navela je Čengić.

Dosad je u Institut za nestale osobe BiH došao veći broj DNK nalaza i utvrđeno je 49 identiteta iz masovne grobnice Korićanske stijene.

Čengić navodi da se radi o posljednjoj ekshumaciji, podsjećajući da su u septembru prošle godine ekshumirani posmrtni ostaci 135 žrtava.

– Među njima pronađeno je 86 lobanja. Dakle, očekujemo najmanje 86 identiteta – kazala je Čengić.

Dodala je da je riječ o žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koje su ubijene u augustu 1992. godine na lokalitetu Korićanske stijene.

Na području Prijedora u toku proteklog rata nestalo je 3.200 osoba, te je do sada pronađeno i identificirano 2.328 žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Žrtve su pronađene na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 99 masovnih grobnica, koje su pronađene na području Prijedora, ali i u drugim gradovima – Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskom Novom, Vukosavlju, Banjoj Luci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima.

Posljednja masovna grobnica iz koje su ekshumirane žrtve ubijene 1992. godine na području Prijedora, je masovna grobnica Korićanske stijene koja je otkrivena 20. jula 2017. godine, a ekshumacija je izvršena u septembru iste godine.

– Na lokalitetu Korićanske stijene otkriveno je ukupno šest masovnih grobnica. Ranije ekshumacije su rađene od 2003. do 2013. godine i u tih pet masovnih grobnica ekshumirano je i identificirano 117 žrtava, čiji identiteti su utvrđeni na temelju DNK analize. Iz posljednje masovne grobnice ekshumirano je 135 posmrtnih ostataka, a među njima 86 lobanja tako da očekujemo najmanje 86 identiteta – kazala je Čengić.

Ona dodaje da je, prema izjavama preživjelih svjedoka, na ovom lokliatetu ubijeno 200 prijedorskih civila bošnjačke nacionalnosti.

– Do sada su utvrđeni identiteti za 49 žrtava iz posljednje masovne grobnice na Korićanskim stijenama. Očekujemo u narednom period još DNK nalaza. Identifikacija će biti složenija, jer je riječ o izmještenoj, odnosno sekundarnoj masovnoj grobnici, gdje su kosti “izmješane”, te su sa svih kostiju uzeti uzorci za DNK analizu, kako bi se mogla uraditi reasocijacija odnosno kompletiranje skeleta – pojašnjava Čengić.

Svi ekshumirani posmrtni ostaci smješteni su u Centru za obdukciju i identifikaciju Šejkovača u Sanskom Mostu. U tom centru nalazi se 469 posmrtnih ostataka, a riječ je o žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ekshumiranim na području cijele Krajine, ali najveći broj žrtava je s područja Prijedora.

– Među 469 žrtava, 60 žrtava je zvanično identificirano i na temelju DNK analize i od porodica, ali zbog nekompletnosti skeleta porodice se teško odlučuju za ukop. Za 20 žrtava sa Korićanskih stijena koje su ekshumirane u ranijem periodu, dakle prije posljednje masovne grobnice, nema uopće kosti koje bi mogli predati porodicama da ih ukopaju, jer su pronađene sitne kosti koje su iskorišene za DNK analizu i nije ostalo ništa što bi se moglo predati porodici za ukop – kazala je Čengić.

Dodaje da su moguće reasocijacije i za žrtve koje su ekshumirane ranije na ovom lokalitetu.

U Prijedoru se još traga za 760 žrtava.