Poslanici o izmjenama Izbornog zakona: Neki se previše brinu oko toga
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Denis Bećirović kazao je da je mišljenja, kao i većina građana BiH, da se parlamentarna većina ne može dogovoriti niti oko mnogo lakših stvari nego što je to Izborni zakon.
Naime, poslanici Predstavničkog doma PSBiH nisu danas prihvatili da o izmjenama Izbornog zakona koje predlaže SDP raspravljaju po hitnom postupku.
Te izmjene predviđaju da se unutrašnji prag na izbornim listama vrati na 10 posto koliko neki kandidat treba imati od ukupno osvojenih broja glasova neke stranke da bi ušao u zakonodavno tijelo. SDP smatra da prag od 10 posto predstavlja najbolji balans između volje stranke koja formira kandidatsku listu za izbore i volje građana.
Bećirović je novinarima kazao i to da je pozicija SDP-a jasna.
– Naš prijedlog nije samo kozmetičke prirode jer tretira specifično pitanje čija je suština u tome da građani BiH prilikom glasanja i na otvorenim listama mnogo više utiču na to ko će biti izabran u neko zakonodavno tijelo, a ne da to rade lideri političkih stranaka sa ogromnim cenzusom, jer tada ne može doći do izražaja volja građana – naglasio je.
Također je istakao da u ovakvoj situaciji ne treba zaobilaziti činjenicu da se u BiH živi po Dejtonskom ustavno-pravnom poretku, koji je predviđen Anexom 10, dok je međunarodna zajednica sastavni dio tog poretka.
– Stoga bi se međunarodna zajednica trebala mnogo ozbiljnije uključiti u dešavanja u BiH – smatra on.
Dodao je da je nemiješanje međunarodne zajednice u svoj dio posla dovelo do nestabilnije situacije u BiH, kao i do infiltriranja “nekih drugih krugova koji nisu euroatlanstki”.
Međutim, predsjedavajući Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Staša Košarac smatra da, osim tehničkih potreba da se izmijeni Izborni zakon, postoje mnogo veće potrebe.
Te potrebe, pojašnjava, rezultat su presuda Evropskog suda za ljudska prava, i drugih, te stoga trebaju biti u fokusu Parlamenta, tako da je na temelju tih presuda neophodno ući u izmjene i dopune Zakona.
Mišljenja je da u ovom trenutku ne treba mijenjati tehničke karakteristike Izbornog zakona, budući da ni svi prethodni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona nisu bili prihvaćeni.
– Naš stav je da je u izbornoj godini suludo mijenjati Izborni zakon te da postoji prenaglašena potreba pojedinih za brigom oko tog zakona – kazao je Košarac, dodajući da se na izmjenama Izbornog zakona radi u zadnjim mjesecima njihovog mandatam, umjesto da je to rađeno na početku.
Zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije – SDA) mišljenja je da na današnjem dnevnom redu nemaju nijednu temu u vezi sa Izbornim zakonom koja je urgentna u BiH, a po njemu to je popuna Federalnog Doma naroda i Grad Mostar, dok umjesto toga razgovaraju o tehničkim pitanjima.
– Ta tehnička pitanja bitna su za Izborni proces i u tom kontekstu imamo zakon koji je predložio SDP. Nemamo ništa protiv tog rješenja, podržali smo hitnu porceduru i spremni smo da podržimo i samu suštinu zakona – kazao je Džaferović.
Izrazio je očekivanje da će u BiH konačno biti postignut konsenzus na evropskim principima oko izmjena i dopuna Izbornog zakona.
Ukoliko politički subjekti koji učestvuju u tom procesu budu poštovali odluke Evropskog suda za ljudska prava, odluke Ustavnog suda BiH te Ustav Federacije BiH, Džaferović zaključuje da je onda moguće da će u naredna dva mjeseca doći do cjelovite izmjene Izbornog zakona, u pogledu ključnih političkih pitanja, ali i u pogledu tehničkih aspekata izbornog procesa.
