Poslanici nisu prihvatili zahtjev za ograničavanje vlastitih otpremnina koje budu više od 30.000 KM

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrali na današnjoj sjednici nisu prihvatili zahtjev poslanika Damira Arnauta (Naša stranka) da se izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH razmatraju po hitnom postupku.

Zahtjev za hitno razmatranje izmjena tog zakonskog rješenja nije usvojen zbog neprisustva poslanika iz Republike Srpske te nije bilo entitetske većine.

Predlagač Damir Arnaut je pojasnio da se radi o ograničavanju visine otpremnina za odlazak u penziju kad su u pitanju izabrani i imenovani zvaničnici – ministri, poslanici i direktori.

Kazao je da trenutno te otpremnine sada ograničene samo platom zvaničnika tako da postoje situacije u kojima poslanici i ministri u Vijeću ministara BiH dobivaju više od 30.000 KM otpremnine za odlazak u penziju i ponovo zasnivaju radno-pravni status u instituciji dan nakon navodnog odlaska u penziju.

Istaknuo je da se ovim prijedlogom zakona nikome ne bi ukinule otpremnine, pogotovo ne državnim službenicima nego bi one ostale u istim iznosima.

Kaže da bi efekte tog zakona osjetili izabrani i imenovani zvaničnici za koje otpremnina u ovakvom iznosu svakako ne ispunjava svoj osnovni cilj, a to je da olakša tranziciju kada se osoba prebacuje sa plate na penziju.

Zahtjev poslanica Mirjane Marinković-Lepić (naša stranka) i Aide Baručije (Nezavisni blok) da se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku, također nije prihvaćen zbog nepostojanja entitetske većine iz RS-a.

Predloženim zakonom predviđa se da jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, u slučaju da je u pitanju samohrani roditelj ili ukoliko su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smješteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene institucije.

U obrazloženju predloženog zakona navedeno je da pravo roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na skraćeno radno vrijeme nije stvar komoditeta već prijeka potreba obzirom da postojeći predškolski i školski sistem za ovu djecu ne nudi opciju cjelodnevnog boravka.

Jedna od predlagačica zakona Mirjana Marinković-Lepić je pojasnila da je zahtjev za hitni postupak potpuno opravdan s obzirom na to da se radi samo o jednom članu i s obzirom na to da je sramota da Zakon o radu u institucijama BiH ne tretira tu problematiku.

– Prema trenutnoj odredbi, samo samohrani roditelji imaju na ovo pravo – pojasnila je Marinković-Lepić.

Poslanici su u prvom čitanju razmatrali i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, čiji je predlagač poslanik Damir Arnaut.

Arnaut je pojasnio da se predloženim izmjenama zakona pooštravaju sankcije za uništavanje saobraćajnih znakova na način da se znak uništi farbanjem ili na drugi način prekrivanjem jednog od dva pisma, ćiriličnog ili latiničnog.

Dodao je da je očito da postojeće sankcije nisu adekvatne i da ih je neophodno pooštriti, te da ovaj prijedlog zakona isključivo pooštrava već postojeće sankcije.

– Umjesto od 100 KM do 300 KM, propisuje 400 KM do 1.000 KM prekršajne kazne kao i obavezu da se o tome obavijesti nadležno tužilaštvo – pojasnio je Arnaut.

U obrazloženju zakona kaže se da je u svim dijelovima Bosne i Hercegovine primjetno sve češće oštećivanje saobraćajnih znakova na način da se prefarba ili na drugi način prekrije samo jedno od dva pisma (latinično, odnosno ćirilično) na kojem je natpis napisan.

Uzimajući u obzir raširenost ovog problema, te činjenicu da postojeće sankcije očito ne predstavljaju adekvatan preventivni mehanizam, neophodno je pooštriti prekršajne sankcije, te precizirati da će informacija biti dostavljena i nadležnom tužilaštvu kako bi se pospješilo istraživanje eventualnih krivičnih djela.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, koji je predložilo Vijeće ministara BiH bio je jedna od tačaka dnevnog reda, ali poslanici nisu iskazali interes da diskutuju o predloženom zakonu.

Nakon razmatranja nekoliko poslaničkih inicijativa, te nekoliko međunarodnih sporazuma i ugovora, iscrpljen je dnevni red današnje sjednice, nakon čega će uslijediti glasanje o svim tačkama dnevnog reda.