Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

BHRT

Posjete svjetskih zvaničnika BiH, kritike na račun političkih lidera

James O’Brien predsjedništvo bih
FOTO: Fena

Nova šansa za bliži korak ka EU je mart i biće jasno jesu li domaći političari iskreno za EU ili za pojedine, stranačke interese, na istom mjestu gdje smo posljednjih 30 godina

Važne posjete za Bosnu i Hercegovinu u protekloj sedmici su iza nas. Brojni ministri iz raznih zemalja, predsjednica Mađarske, predstavnici NATO-a, a najviše reakcija izazvala je posjeta zamjenika američkog državnog sekretara za Evropu Jamesa O'Briena.

Uputio je važne poruke, ali i brojne kritike na račun političkih lidera vladajućih stranka.

Opet smo pokazali da su Bosanci i Hercegovci dobri domaćini. Znamo ugostiti i razgovoriti goste. Jednog možda i malo više – pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu. Nije štedio političke lidere Milorada Dodika i Dragana Čovića, a opomene upućene i liderima Trojke.

Postoji crvena linija

A od lidera NIP-a, SDP-a i Naše stranke kao reakcija stižu navodi kako su strani zvaničnici dobro prepoznali antidržavne politike. ali i da je ova posjeta potvrdila partnerske odnose BiH i NATO-a te snažnu podršku euroatlantskom putu i integracijama.

Njihov komentar na važnu poruku je izostao, a to je da sporazum iz Laktaša nije dobar. Upravo to je i opomena za lidere Trojke, stav je akademika Slave Kukića.

“Hoću reći da će u toj čitavoj priči pokušavajući izdejstvovati da tako kažem kompromise, morati više voditi računa i Nikšić i Forto i Konaković, i da će morati voditi računa o tome da postoji crvena linija ispod koje se ne smije padati i po cijenu toliko željenih kompromisa”, kaže akademik Slavo Kukić za BHRT.

Politike kompromisa su daleko najvažnije pitanje u političkom životu naše zemlje. Izuzetak tako nije ni dogovor oko Ustavnog suda ili Izbornog zakona BIH. I dok se pokušavaju postići, žestoke kritike uticajnog američkog diplomate idu na račun politika HDZ-a BiH i SNSD-a.

Žuti i crveni kartoni

Analitičari kažu – žuti karton je upućen Draganu Čoviću zbog pitanja izgradnje Južne interkonekcije, a Dodik već odavno ima i crveni.

“Kritike prema Miloradu Dodiku su prešle granicu odavno, on je na crnoj listi odavno, a Čović je sa potezom oko Južne interkonekcije i nekih drugih stvari gdje je politički dosta zatezao izgubio povjerenje i prešao granicu kod predstavnika međunarodne zajednice”, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić.

“Problem južne interkonekcije i tog energetskog povezivanja je za SAD jako važan, ne zbog ekonomskog razloga, taj projekat je što se tiče njih marginalan, nego zbog tog pitanja povezivanja BIH na drugi energetski izvor da bi se na neki način smanjila ovisnost o Rusiji, to je u interesu američke spoljne politike”, ističe novinar Dejan Šajinović.

Jasne poruke su upućene da je najvažnija sigurnost, teritorijalni suverenitet i integritet BIH. Ali jasna je i politička stvarnost koja se godinama zasniva na konsenzusu i tome kojim je politikama šta bitno.

Građani odavno znaju šta žele

Deklarativno, uz male pomake i razvodnjavanje, konsenzusa oko EU integracija ima, ali ne i NATO puta. Kakvi su stavovi predstavnika Republike Srpske pokazatelj je da članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije prisustvovala sastanku sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a.

“Samim tim što gospodin Knežević kao novi komadant OS BiH nije prisustvovao događaju u Rajlovcu gdje su predstavnici Atlanskog vijeća sa sekretarom NATO-a bili prisutni mislim da to puno govori o našem ponašanju. Možete vi zatezati konopac do određene linije, i on kad pukne, posebno kada Amerikanci imaju neki svoj interes, onda znaju djelovati i unilateralno”, govori Nedžad Ahatović, vojni analitičar.

Dok gosti poručuju šta je političarima činiti, građani odavno znaju da žele sigurnu, stabilnu i prospertitetnu državu. Iako i unutar same EU pušu različiti vjetrovi, bitno je pokušati iskoristiti ono što nam se pruža.

Nova šansa za bliži korak ka EU je mart i biće jasno jesu li domaći političari iskreno za EU ili za pojedine, stranačke interese, na istom mjestu gdje smo posljednjih 30 godina.