Za Fokus.ba
Poruka vlastima KS iz OSCE-a: Lažne vijesti su složen problem, konsultovati medije!
Misija pomno prati proces donošenja novog Zakona o prekršajima u KS. Da li se radi o zahvatu koji će ograničiti medijske slobode?
Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini očitovali su se u izjavi za Fokus.ba o Nacrtu zakona o prekršajima Kantona Sarajevo kojim, između ostalog, kantonalna vlast internet želi proglasiti javnim prostorom odnosno koji predviđa kažnjavanje za iznošenje ali i prenošenje lažnih vijesti i tvrdnji.
Budući da se radi o zakonskim odredbama kojim bi se mogle znatno ograničiti medijske slobode, kao što se to parlalelno pokušava učiniti i na području RS-a izmjenama Krivičnog zakona, zatražili smo komentar od OSCE-a.
Iz Misije OSCE-a u BiH navode da uvažavaju činjenicu da lažne vijesti i propaganda predstavljaju jedan od najvećih izazova, ograničavaju demokratiju i štete nastojanjima promoviranja objektivnog novinarstva i slobode medija. Ovakve dezinformacije, napominju, mogu biti iskorištene u svrhu manipulacije pojedincima, uz istovremeno iskrivljivanje stvarne slike na osnovu koje se formira mišljenje javnosti i narušavanje otvorene i iskrene razmjene ideja.
Međunarodni standardi
-Misija smatra da su lažne vijesti i propaganda veoma složen i slojevit problem. Borba protiv tih pojava zahtijeva sveobuhvatan angažman kako institucija vlasti tako i običnih građana. Bilo koje zakonsko uređivanje ove oblasti bi trebalo biti pažljivo razmotreno u skladu sa međunarodnim standardima iz domene ljudskih prava i demokratskim principima, te bi trebalo biti učinjeno na inkluzivan i transparentan način, kroz otvoren i konstruktivan razgovor sa medijima i ostalim relevantnim akterima – poručili su iz Misije OSCE-a u BiH.
Napomenuli su da, kao što je ranije izjavio predstavnik OSCE-a za slobodu medija u zajedničkoj izjavi iz 2017. godine o slobodi izražavanja i lažnim vijestima, dezinformacijama i propagandi, države članice OSCE-a (uključujući i Bosnu i Hercegovinu), imaju pozitivnu obavezu da promoviraju slobodan, nezavisan i raznolik komunikacijski pejzaž, uključujući tu i raznolikost medija, kao ključno sredstvo borbe protiv dezinformacija i propagande.
-Misija OSCE-a u BiH pomno prati proces donošenja novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo. Iako nastojanja reguliranja određenih vidova štetnog izražavanja mogu biti opravdana, široka javna rasprava o modalitetima reguliranja tih pojava trebala bi biti suštinski dio svakog procesa koji može imati utjecaja na slobodu izražavanja. Definiranje „lažnih vijesti“ i procjena njihovog kapaciteta da dovedu do narušavanja javnog reda i mira zahtijevaju veliki oprez, a isto se odnosi i na definiranje interneta kao javnog prostora u cilju procesuiranja prekršaja zloupotrebe slobode izražavanja – istaknuli su.
Kolike su kazne
No, šta konkretno piše u predloženom nacrtu zakona odnosno članu 30.?
„Ko iznosi ili prenosi lažne vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika ili teže narušava javni red i onemogućava ili značajnije ometa sporovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 600 do 1.800 KM. Ko prekršaj iz ovog člana počini za vrijeme trajanja prirodne ili druge nesreće kazniće se novčanom kaznom od 600 do 1.800 KM, a pravno lice kaznom od 5.000 do 15.000 KM. Prekršaji iz ovog člana mogu se počiniti i putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sredstava elektronske komunikacije“.
Inače, slično rješenje koje se sada predlaže u KS bilo je na snazi tokom pandemije u RS, ali su entitetske vlasti nakon kritika odustale od njegove primjene jer se pokazalo izazovnim da policajci bez narušavanja prava na slobodu izražavanja ocijene šta je lažna vijest!
Ministar unutrašnjih poslova Admir Katica za Detektor.ba je izjavio da do sada „ta ozbiljna prijetnja iako se nalazila negdje na internetu, ona nije mogla biti predmetom sankcionisanja od strane policije, što smatram da je doprinosilo neredu“.
Iz Misije OSCE-a u BiH u izjavi za Fokus.ba poručuju:
-Nastojanja reguliranja nasilja u online sferi i bolja zaštita ugroženih kategorija stanovništva ne smiju se koristiti kao izgovor za uvođenje neproporcionalnog kažnjavanja pojedinaca i organizacija koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa. Osim toga, nastojanja nadležnih državnih institucija da odgovore na pojavu dezinformacija, lažnih vijesti i propagande, trebala bi biti usklađena sa sličnim inicijativama na nivou EU.