Eksploatacija
Porazni podaci o stanju trgovine ljudima u našoj zemlji
“U posljednje tri godine, od 2020. pa do evo dana kada o tome govorimo, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega 86-oro djece”, kaže Efendić
Porazni su podaci o stanju trgovine ljudima u našoj zemlji. Tokom 2021. godine najveći broj žrtava su bila djeca. Žrtve su najčešće podvrgnute prisilnom radu, odnosno prosjačenju ili služenju u domaćinstvu, praksi prisilnih i ugovorenih brakova, seksualnom iskorištavanju, te počinjenju krivičnih djela poput džeparenja i krađa. Najčešće su žrtve vrbovane putem online platformi.
Osnovni cilj trgovaca ljudima je ostvarivanje zarade kroz eksploataciju osoba, bilo da se radi o prinudnom radu, prosjačenju, brakovima ili nekom drugom obliku. Ovi vidovi trgovine ljudima teško se identifikuju zbog neprepoznavanja elemenata krivičnog djela, ali i činjenice da žrtve često nisu svjesne da su u lancu trgovine ljudima, navodi BHRT.
-U posljednje tri godine, od 2020. pa do evo dana kada o tome govorimo, MFS-EMMAUS je u svom skloništu zbrinuo 94 žrtve trgovine ljudima, od čega 86-oro djece. Sada možete zamisliti, znači preko 92 % su djeca što ukazuje na to koji su nama problemi u BiH – kaže Amela Efendić, voditeljica Ureda MFS-EMMAUS Sarajevo.
-Imali smo slučajeva raznih, ne smijem pojedinosti ali otprilike su to žrtve trgovine ljudima u online okruženju. Većinom se to svodi na vrbovanje djece prije svega, maloljetnika kroz snapchat primjera, i onda odlazak te djece na sastanak sa trgovcima ljudima, iskorištavanje, tako dalje i vrbovanje njih za sexualnu eksploataciju – rekao je Saša Petrović, stručnjak za cyber-kriminal.
Trgovina ljudima je krivično djelo. Neki od mogućih načina da se žrtva oslobodi iz “lanca” trgovine ljudima su organizovana policijska saradnja i uz pomoć treće osobe. Pravna podrška ,kažu sagovornici BHRT-a, je neizostavna u ovoj borbi jer je važno steći povjerenje žrtve.
-Žrtva je negdje tu barem po konceptu našeg zkp-a na margini, ponekad prepuštena sama sebi i vrlo je teško da ostvari svoja prava bez pomoći nekoga ko je uz nju – kaže Hajrija Hadžiomerović Muftić, penzionisana tužiteljica.
-Ta pravna pomoć se ogleda i u tome da za njih sačinjavamo prijedloge za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva, a na osnovu dokumetacije koja postoji u spisu – kaže Aida Ćosić, koordinatorica Odjela za besplatnu pravnu i psihološku pomoć.
A sve osobe u riziku i žrtve trgovine ljudima savjete i pomoć mogu dobiti pozivom na besplatnu liniju za podršku – 080 022 323.
