WWF
Populacije divljih vrsta od 1970. smanjene za dvije trećine, u BiH ugrožene rijeke!
Svjetski važno močvarno područje Hutovo blato poznato po svojoj flori i fauni, a posebno pticama i endemskim vrstama riba, gubi preko 50 posto vode tijekom ljetnih mjeseci zbog rada hidroelektrana
Izvještaj o stanju planeta 2020. godine Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), koji je objavljen u četvrtak, otkriva kako su svjetske populacije sisavaca, ptica, vodozemaca, gmazova i riba u prosjeku smanjene za dvije trećine u manje od pola stoljeća.
To je velikim dijelom rezultat uništavanja okoliša koje doprinosi i pojavi zoonotskih bolesti poput pandemije covida-19, priopćeno je iz WWF-a Adrije.
Izvještaj predstavlja sveobuhvatnu studiju stanja naše prirode kroz Indeks živućeg planeta (LPI) koji prati stanje broja populacija divljih vrsta. LPI, koji osigurava Londonsko zoološko društvo, pokazuje kako isti faktori za koje se vjeruje da povećavaju mogućnost izbijanja pandemija, stoje iza stope smanjenja od 68 posto u veličini populacija kralješnjaka između 1970. i 2016. godine.
Iako ti pokretači uključuju prenamjenu zemljišta i trgovinu divljim vrstama, glavni uzrok dramatičnog smanjenja populacija, dodaju, gubitak je i degradacija staništa, uključujući i sječu šuma, a sve zbog načina proizvodnje hrane.
Slatkovodna staništa na udaru
Generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini kazao je da Izvještaj ističe kako ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života.
“Ne možemo zanemariti dokaze pred nama jer je ozbiljan pad populacija divljih vrsta upozoravajući znak koji ukazuje na kvar sustava”, ističe Lambertini.
Sudeći po Izvještaju, slatkovodna biološka raznolikost nestaje brže nego u bilo kojem drugom ekosustavu. Od 1900. godine nestalo je više od 70 posto svjetskih vlažnih staništa, a od 1970. populacije slatkovodnih vrsta smanjile su se za 84 posto, više nego one koje žive u šumama ili oceanima. Svjetske rijeke pretrpane su postojećom i planiranom infrastrukturom, potrošnja vode raste iz godine u godinu, slatkovodna ribolovna područja prelovljena su, a životi milijuna ljudi postaju sve nesigurniji.
“Iako je ovo ljeto obilježila značajna odluka Parlamenta FBiH o potpunoj zabrani i zaustavljanju izgradnje malih hidroelektrana u zemlji, situacija je daleko od idealne. Rijeke i močvare u BiH pod stalnim su pritiskom postojeće ili planirane infrastrukture. Postojeće hidroelektrane ozbiljno ograničavaju protok vode, sprječavaju protok sedimenta koji je ključan za staništa uzvodno i nizvodno. Privatni investitori uništavaju rijeke diljem zemlje zbog vlastite koristi, ostavljajući za sobom suha korita, a lokalnim zajednicama ograničavaju pristup vodi i dovode u pitanje njihovu kvalitetu života”, kazao je Zoran Mateljak iz WWF Adria.
Ugrožene rijeke u BiH
Po njegovim riječima, svjetski važno močvarno područje Hutovo blato poznato po svojoj flori i fauni, a posebno pticama i endemskim vrstama riba, gubi preko 50 posto vode tijekom ljetnih mjeseci zbog rada hidroelektrana.
“Time se narušava osjetljiva prirodna ravnoteža, što rezultira sve većom degradacijom najvažnijeg močvarnog područja u BiH. Pozivamo Vladu FBiH da poduzme ambiciozne mjere i zaustavi uništavanje rijeka i močvara. Usmjeravanjem napora na rješenja temeljena na prirodi, zeleno gospodarstvo i obnovu prirode možemo postići održivu budućnost u kojoj će napredovati i priroda i ljudi”, kazao je Mateljak.
U priopćenju se navodi kako se povećavajući slatkovodnu biološku raznolikost na različite načine doprinosi poboljšanju ljudskog zdravlja te da trenutno stanje ukazuje na to da moramo djelovati odmah. Kako bi zaustavili gubitak slatkovodne biološke raznolikosti, dodaju da je potrebno provesti ambiciozni interventni plan koji uključuje omogućavanje prirodnog toka rijeka, smanjenje zagađenja, zaštitu ključnih vlažnih staništa, zaustavljanje prelova ribe i neodrživog iskapanja sedimenta, kontroliranje invazivnih vrsta i zaštitu i obnovu veza koje slatkovodna staništa imaju s okolnim ekosustavima.
“Sličan plan neophodan je za cjelokupnu svjetsku biološku raznolikost. Stabilizacija i zaustavljanje gubitka prirode bit će mogući samo ako hrabro i ambiciozno radimo na očuvanju prirode te ako promijenimo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Potrebne promjene uključuju učinkovitiju i ekološki održiviju proizvodnju hrane i njezinu trgovinu, smanjenje otpada te odabir zdravije i ekološki prihvatljivije prehrane”, ističu iz WWF Adria.
Svjetski čelnici moraju odmah djelovati
Navode kako pad biološke raznolikosti u svijetu doprinosi povećanju globalnih nejednakosti produbljujući podjele između globalnog sjevera i juga te također povećava ranjivost malih zajednica koje će najviše biti pogođene gubitkom prirode.
“Moramo se usmjeriti na pravedno i održivo gospodarstvo i proizvodnju hrane, poštenu naknadu za rad, smanjenje otpada, jednak pristup prirodnim resursima i integrirani pristupu obnavljanju i očuvanju prirode. Zajednička provedba ovih mjera omogućit će nam brže ublažavanje pritisaka na staništa divljih vrsta. Suprotno tome, ako nastavimo kao do sada, stopa gubitka biološke raznolikosti nastavit će rasti”, navode iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode Adria.
Ako se želimo nadati obnovi prirode kako bismo sadašnjim i budućim generacijama pružili jednaku šansu, Lambertini ističe da svjetski čelnici pored napora za očuvanje prirode, moraju učiniti naš sustav proizvodnje hrane održivijim na način koji uključuje zaustavljanje krčenja šuma.
“S obzirom na skoru Generalnu skupštinu UN-a, WWF-ov novi izvještaj može pomoći da osiguramo neophodan novi sporazum za prirodu i ljude kao temelj dugoročnog preživljavanja divljih životinja, biljaka i insekata te cijele prirode, što uključuje i čovječanstvo”, kazao je Lambertini.
