Poplave u Krajini: Najkritičnije u bihaćkim naseljima Kulen Vakuf i Pokoj

Uslijed naglog otapanja velikih količina snijega u Krajini je došlo do porasta vodostaja u više rijeka i potoka, što je izazvalo plavljenje stambenih objekata i poljoprivrednih imanja, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema informacijama s kojima raspolaže Kantonalna uprava Civilne zaštite, najkritičnije stanje je u Bihaću, gdje je u mjesnim zajednicama Kulen Vakuf i Pokoj, voda ušla u nekoliko kuća.

„Vodostaj rijeke Une jutros je izmjeren u visini od 138 centimetara i počela je da se izlijeva, što je izazvalo plavljenje oko desetak objekata. U Cazinu se izlila rijeka Mutnica, ali za sad nisu ugroženi objekti niti putna komunikacija. U Tržcu je otežan saobraćaj prema naselju Urga, u naselju Stijena zbog izlijevanja rijeke Horljave što je izazvalo plavljenje mosta prema naselju Vilenjača zbog čega je jučer i danas obustavljen saobraćaj. U općini Bosanska Krupa vodostaj rijeke Une je 297 centimetara i došlo je do plavljenja nekoliko stambenih i pomoćnih objekata. U Sanskom Mostu i Ključu je došlo do izlijevanja rijeke Sane i Sanice, ali za sad nema ugroženih objekata. Najbolje stanje je u općini Velika Kladuša, jer se vodostaj rijeke Kladušnice smanjio i nema većih opasnosti od plavljena stambenih objekata“, rekao je Muharem Kartal, direktor Kantonlne uprave CZ.

U Bihaćkom naselju Pokoj došlo je do izlijevanja rijeke Une, poplavljeni su lokalni put i stambeni objekti. Mještani su se samoinicijativno organizirali i stali u odbranu svoje imenove.

Prema riječima Mersada Mujagića, predsjednika savjeta mjesne zajednice Pokoj, voda je još jučer počela da plavi stambene objekte, a u pomoć je pritekla i općinska civilna zaštita.

Uslijed naglog otapanja velikih količina snijega u Krajini je došlo do porasta vodostaja u više rijeka i potoka, što je izazvalo plavljenje stambenih objekata i poljoprivrednih imanja

„Trenutno stanje je takvo da je ugroženo skoro cijelo naselje. Imamo 30-ak kuća u koje je voda već ušla, a borimo se da spasimo ostale objekte od plavljenja. Gradska uprava je obećala da će nam pomoći da spriječimo veće štete“, istakao je Mujagić.

Lokalni poduzetnik Havić Husein, stavio se na raspolaganje mještanima sa mašinama koje posjeduje jer, kako kaže, niko od zvaničnih institucija nije poslao nikakvu podršku.

Da bi šteta bila izmirena, iz Kantonalne uprave civilne zaštite ističu da taj proces mora ići zakonskom procedurom u smislu da općine proglase stanje elementarne nepogode i utvrde stanje na terenu.

„Mi smo se sami organizovali kakva civilna zaštita i Gradska uprava. Još nam šalju pogrešan nasip. Umjesto nule oni nam poslali takozvani pijesak „rižu“ pa se ljudi muče da od toga nešto naprave. Za sad nije katastrofa, imali smo mi i gorih poplava, ali ne znamo šta će biti dalje jer Una se brzo izlijeva, te smo se bacili na posao da spasimo materijalna dobra od plavljenja“, rekao je Havić Osim plavljenja stambenih objekata, nekim mještanima je voda poplavila dvorišta i pomoćne objekte.

Osmanu Handukiću, voda je poplavila put koji vodi ka njegovoj kući i ušla u drvarnicu poplavivši sav ogrjevni materijal i drvo.

„Problem sa plavljenjem našeg naselja se dodatno povećao onog momenta kada je povećana brana u naselju Kostela, gdje se nalazi hidro centrala. Zadnji put 2010. godine, kada se desila velika poplava, evidentirana je materijalna šteta u visini od 750.000 km, ali niko nije htio da proglasi elementarnu nepogodu kako ne bi morao namiriti štetu. Lično se zgrožavam selfiranjem predstavnika lokalnih institucija na našoj muci, jer mi od toga nemamo nikakve koristi“, mišljenja je Handukić.

Da bi šteta bila izmirena, iz Kantonalne uprave civilne zaštite ističu da taj proces mora ići zakonskom procedurom u smislu da općine proglase stanje elementarne nepogode i utvrde stanje na terenu. Nakon toga lokalne civilne zaštite u saradnji sa općinskim organima daju materijalnu podršku, jer u svojim budžetima imaju sredstva predviđena za to, a zajedno s njima učestvuje i Kantonalna uprava CZ sa hitnih 20.000 km, kao vrsta interventnih mjera, pa tek nakon toga zakonskom procedurom slijedi izmirenje pojedinačne štete.

Poplave u Cazinu: Građani prijavili štetu na 21 kući

Nakon izlijevanja rijeka na području Cazina, stanje je idalje najgore u mjesnoj zajednici Stijena, odnosno naselju Vilenjača koje je jučer cijeli dan bilo u potpunoj izolaciji.

Glavna putna komunikacija iz Stijene prema Vilenjači je idalje prekinuta budući da je vodostaj rijeke Horljave porastao skoro za metar u odnosu na jučer. Poplavljen je i alternativni putni pravac, tako da je Civilna zaštita cijeli dan nastojala osposobiti treći putni pravac s kojim se iz mjesta Donja Koprivna može doći u Vilenjaču. U konačnici, put je stavljen u funkciju, tako da ovo mjesto nije više izolirano.

Horljava je rijeka ponornica čije je mjesto uviranja malog obima i teško prima ogromne količine vode s okolnih brda. Upravo zbog toga su poplave u ovom dijelu Cazina česta pojava, iako mnogi ne pamte vodostaj poput današnjeg.

U naselju Bajrići poplavljen je jedan pomoćni objekat na farmi u kojem se nalazila stoka. Ispumpavanjem vode, objekat su tri dana pokušavali spasiti pripadnici Vatrogasne jedinice Cazin, no nisu uspjeli te je stoka izmještena na sigurnu lokaciju, dok je objekat poplavljen.

Nakon izlijevanja rijeka na području Cazina, stanje je idalje najgore u mjesnoj zajednici Stijena, odnosno naselju Vilenjača koje je jučer cijeli dan bilo u potpunoj izolaciji

U Civilnoj zaštiti Grada Cazina kažu da i dalje primaju prijave šteta od građana, a od jučer su zaprimili preko 170 prijava, od čega je 21 kuća. Svaki od tih slučajeva provjerava nadležna Komisija, te će se nakon procjena moći znati o kakvim se štetama radi.

Istakli su da se sa prostora Plitvičkih jezera očekuje još jedan manji vodeni val, no da je najgore prošlo. Snijeg se i dalje topi sa okolnih brda, no smatraju da je maksimum postignut. Napomenuli su i da su projekti čišćenja i proširivanja vodotoka, prije svega korita rijeke Mutnice, koje su provodili posljednjih nekoliko godina, ovih dana pokazali potpuni efekat, te da bi zasigurno došlo do mnogo većih poplava da ovi projekti nisu završeni.