Pomoći za Ukrajinu nema s nivoa BiH, ali ima iz Krajine

Bosna i Hercegovina je bezbroj puta pokazala svoju humanost i solidarnost sa zemljama koje su se našle na udaru agresije ili prirodnih nesreća. I sama u nezavidnoj situaciji naša zemlja i njeni građani uvijek su nastojali pomoći onima kojima je pomoć bila neophodna.

No, kada je u pitanju pomoć Ukrajini koja je izložena agresiji Rusije, nema naznaka da bi državne institucije BiH, poput mnogih zemalja svijeta, mogle staviti svoj potpis na odluku slanja pomoći u Ukrajinu.

Ovakav odnos prema ovom prvenstveno humanitarnom pitanju, odraz je političkih dešavanja u BiH, konkretno stava Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, koji ustrajava na tome da BiH treba ostati neutralna u pogledu agresija Rusije na Ukrajinu.

Jasno je da se tim stavom vodi i Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH koji se još ne oglašava o zvaničnom zahtjevu Ukrajine za pomoći toj zemlji upućenom Ministarstvu vanjskih poslova BiH, a o čemu se treba očitovati Vijeće ministara BiH.

Diplomata iz Ambasade Ukrajine u BiH: Svaki kilogram brašna za nas je simbol pomoći i suosjećanja

Međutim, upravo zbog svjesnosti blokade državnih institucija koje skoro godinu provodi SNSD, u Unsko-sanskom kantonu su sami odlučili inicirati i realizirati slanje humanitarne pomoći u Ukrajinu.

Tim povodom će premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić i gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević već u petak imati sastanak s otpravnikom poslova Ambasade Ukrajine u BiH Serhiiom Miniailom, s kojim će razmotriti načine pomoći Vlade USK-a i Grada Cazina Ukrajini,

Premijer Ružnić kazao je za Fokus da na ovaj način USK-a prije svega želi izraziti svoju podršku i suosjećanje sa žrtvama agresije u Ukrajini.

– Svjesni trenutnih blokada u radu državnih institucija, mi smo već u prvim danima napada na Ukrajinu shvatili značaj osude agresije na tu zemlju, jer je i BiH u ne tako davnoj prošlosti i sama morala da se brani od agresora, kao i značaj podrške i pomoći Ukrajini, jer smo i sami iskusili šta znači svaki vid pomoći u trenucima kada ta pomoć nadilazi materijalno i kada je jasan pokazatelj da neka zemlja ili narod nije sam. Stoga smo i odlučili da u okviru naših mogućnosti, aktiviramo one resurse i kapacitete pomoći koji bi mogli koristiti stanovništvu Ukrajine. O tim prioritetima ćemo razgovarati u petak s otpravnikom poslova Ambasade Ukrajine u BiH Serhiiom Miniailom kada ćemo moći konkretizirati načine i vidove pomoći Ukrajini. U međuvremenu, nadležni u Vladi USK-a već razmatraju sve mogućnosti i opcije, a naravno u skladu s domaćim zakonodavstvom i međunarodnim pravom, o tome koji je najbolji način za realizaciju naših planova – pojašnjava Ružnić.

Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina za Fokus kaže da je izostankom odluke s državnog nivoa o bilo kakvoj pomoći Ukrajini očekivano da se u tom opravcu organiziraju niži nivoi vlasti, te da na ovaj način Grad Cazin želi biti primjer i drugim lokalnim zajednicama da se uključe u humanu misiju slanja pomoći u Ukrajinu.

– Mi želimo na ovaj način pokazati svoj stav i podršku i poslati jasnu poruku da smo na strani žrtava agresije i da smo uz one koji su dovedeni u situaciju da životima brane svoju domovinu, baš kao što je to početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bila BiH. Nama je jasno da brutalna agresija na Ukrajinu ima negativne posljedice ne samo za tu zemlju i njeno stanovništvo nego je i udar na kršenje međunarodnog prava i stabilnost i sigurnost izvan granica Ukrajine, a čega smo mi u BiH naročito svjesni. Zato, mi se moramo jasno opredijeliti da damo podršku i pomoć onima koji braneći sebe, u ovom slučaju ukrajinskom narodu i državi, istovremeno brane i vrijednosti koje se tiču svih nas. Stoga će Grad Cazin u ovom slučaju, kao i mnogim drugima djelovati u tom pravcu, a ovom prilikom pozivamo i sve druge da nam se pridruže humanoj misiji pomoći Ukrajini – naglašava Ogrešević.