Pomoći javnosti i novinarima da povećaju medijsku i digitalnu pismenosti na održiv način

Generalni sekretar Evropske alijanse novinskih agencija (EANA) Alexandru Giboi otvorio je danas drugi panel u okviru konferencije “Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija” u organizaciji Federalne novinske agencija (FENA), a koji je bio posvećen autorskim pravima u medijima.

On je podvukao da sloboda medija nije samo floskula koja se koristi nego je zasnovana na važnim temeljima, a jedan od njih je i zaštita autorskih prava koja omogućava medijima da ostvare finansijsku nezavisnost što istovremeno dovodi i do povećane slobode medija.

U tom smislu razumijevanje evropskih autorskih prava je vrlo važno budući da je to sistem koji Evropska unija razvila kroz Direktivu o zaštitu autorskih prava čiji je cilj da zaštiti kreativnost i poduzetnost kao i nacionalna autorska prava.

Dio Uredbe o autorskim pravima koji se odnosi na medije stupio je na snagu 2019. godine, a potom je proširena na digitalno okruženje i novinske agencije koje nisu prvobitno bile obuhvaćene njome u čemu je EANA odigrala značajnu ulogu.

– Ne odmah i ne samo tako jer Direktivu treba uključiti u nacionalna zakonodavstva što je stvorilo probleme jer ona nije obavezna za zemlje članice i zato je svaka zemlja može primjenjivati u skladu sa svojim specifičnostima što je dovelo do razlika u implementaciji – kaže Giboi.

On je predstavio i nekoliko primjera iz prakse koji su proizašli iz cijele sage o autorskim pravima, a tiču se spora koji je imala Francuska i Španija s Googleom. Oni su i pokazatelji da korištenje EU Uredbe omogućava da mediji postignu određen nivo razumijevanja s velikim platformama.

– Zakon daje snagu medijima da imaju bolju poziciju u pregovorima s platformama. U evropskim zemljama ako nemate pravnu pozadinu ne možete imati sporazume s platformama jer prvo pitanje koje postavljaju je na kojoj osnovi se traži plaćanje za vijesti – pojasnio je Giboi.

Govoreći o Zakonu o medijskim slobodama u Evropi, on je naveo da je povjerenje u medije u najvećoj mediji posljedica znanja ko šta piše i ko šta plaća i zato Evropski zakon o slobodi medija predstavlja korak naprijed u tom smislu što u konačnici dovodi do jačanja povjerenja u medije.

Taj zakon ima namjeru da zaštiti slobodu i pluralizam medija, ali i povećanje transparentnosti vlasništva nad medijima jer su sve medijske kompanije dužne objaviti impressum, izvore finansiranja i potencijalni sukob interesa.

– To omogućava javnosti i zakonodavcima da bolje razumiju ko piše, a ko plaća za to što se piše kako bi se donosile kvalitetnije odluke. Još jedna svrha tog zakona je ograničavanje vlasništva nad medijima jer transparentnost vlasništva omogućava javnosti da kritički razmišlja i bolje razumije stvari – podvukao je Giboi.

Mišljenja je da je zapravo medijska pismenost rješenje i to dugoročno rješenje jer zakonska regulativa ne može sama riješiti probleme u medijima budući da se zakoni često ne poštuju, javnost ih ne razumije i ne vide njihovu svrhu.

– No, ako pomognete javnosti i novinarima da povećaju medijsku i digitalnu pismenosti na održiv način u jednom trenutku ćete se doći do tačke kada će novinari znati zašto nije u redu krasti tuđe vijesti, a javnost će shvatiti da onome što nije potpisano ne treba vjerovati – kaže Giboi.

Stoga je obraćanje zaključio riječima da su zakoni beskorisni bez medijske pismenosti koja treba biti dio obrazovnog sistema kako bi se osiguralo da za 10 godina neće biti aktuelne teme o dezinformacijama, lažnim vijestima te manipuliranju javnosti.