Političke igre oko novog Zakona o javnim nabavkama: Kome smetaju antikoruptivne odredbe?

Jedno od najvažnijih zakonskih rješenja u sistemu institucija BiH, Zakon o javnim nabavkama, trenutno je predmet političke igre, a sve kako bi se iz već postojećeg nacrta zakona na kojem se radilo mjesecima i koje je upućeno Vijeću ministara BiH, izbace antikoruptivne odredbe iako one u konačnici znače i ispunjavanje jednog od 14 uvjeta za kandidatski status u EU.

Naime, iako je nacrt zakona ovog zakona koji je dobio sva potrebna mišljenja pa i zeleno svjetlo Brisela upućen Vijeću ministara BiH na usvajanje, na poziv predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije privredne komore su sa stručnjacima sačinile novi. Tegeltija je jučer s njihovim predstavnicima održao novi sastanak te je poručeno da se i ovaj nacrt zakona uputi Vijeću ministara.

Piše: A. DUČIĆ

Bivši direktor Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin, koji je tijesno sarađivao Delegacijom Evropske unije u procesu izrade prvobitnog nacrta ovog zakonskog rješenja u razgovoru za Fokus.ba govorio je o cijelom procesu njege izrade.

Radna grupa koju je imenovalo Vijeće ministara BiH sredinom 2018. godine je završila nacrt zakona čiji su sastavni dio pojedine antikoruptivne odredbe na kojima insistira i EU.

-Radna grupa je bila sastavljena od 19 ljudi iz institucija koje su poslije i davale mišljenja na nacrt. Evropska unija je insistirala na tome da se u taj nacrt zakona moraju ubaciti antikorupcijske odredbe. Tako je radna grupa tada predložila da se u Zakon o javnim nabavkama ubaci odredba o krivičnom djelu, koje je poslije doduše trebalo dorađivati kroz Krivični zakon. Službenici tužilaštava su nam tada rekli da bi to njima znatno olakšalo rad. Druga važna odredba jeste ona o inspekcijskom nadzoru, koji bi bio pri Agenciji za javne nabavke. Prijedlog radne grupe bio je da u početku čini 10 ljudi. Oni bi bili podijeljeni u Sarajevu, Mostaru u Banjoj Luci, dakle bili bi regionalno podijeljeni – kazao je Salčin.

Pogotovo tokom perioda krize uzrokovane koronavirusom, kako ističe Salčin, dobijali su dosta anonimnih prijava iz kojih se mogu iščitati dokumenti o tome da su predmet korupcije određeni ljudi koji rade u odgovornim poslovima javnih nabavki. Neke od tih prijava su, kaže, rezultirale podnošenju prekršajnih prijava i prijedloga krivičnih prijava nadležnim tužilaštvima

-Ja tokom te dvije godine nisam vidio baš neku političku volju da se taj nacrt zakona u konačnici usvoji. Poslan je  Vijeću ministara BiH nakon što više nisam bio na funkciji direktora ali su oni vjerovatno vidjeli da im to baš i ne odgovara, dakle sve te antikorupcijske odredbe . U te dvije godine imali smo oko 125  dokumenata u smislu slanja i vraćanja na doradu tog nacrta zakona. To je bio mukotrpan proces koji je iziskivao veliki broj sastanaka, a sve je opet rezultiralo velikim brojem pozitivnih mišljenja na nacrt zakona. Dolaskom gospodina Tegeltije na mjesto presjedavajućeg VM došlo se na ideju da se radi novi nacrt zakona a gdje bi se uključila šira poslovna zajednica, privredne komore i udruženja poslodavaca a o čemu nas je i obavijestio. Ali pazite, radna grupa je radila nacrt zakona devet mjeseci, veoma intenzivno. Sastanci su im trajali po dva-tri dana. Nakon što su ga završili imali smo dvije javne konferencije, gdje smo pozvali privredne subjekte, predstavnike komora, trenere za javne nabavke, predstavnike nevladinih organizacija, medije… I tu se upravo predstavljalo ono što je bilo novo u zakonu – kazao je Salčin.

Nacrt zakona je prošao i javne konsultacije od 30 dana a AJN je poslala isti svim ugovornim organima i ponuđačima sa jasnim pojašnjenjima šta se u nacrtu mijenja. Isto tako nacrt je poslan svim klubovima stranaka koje imaju učešće u radu Parlamenta Bosne I Hercegovine uz dopis na spremnost da se prezentuje pojedinačno svakom klubu sve vezano za novi nacrt. Niti jedan klub nije odgovorio na njihov dopis.

-Međutim je sve to ličilo na neke političke igre. Imao sam priliku pročitati prijedlog zakona koji su pripremile privredne komore i mogu reći da su iz istog izbačene sve antikorupcijske odredbe iako je obaveza stavljanja istih u novi zakon preuzeta iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju a da ne kažem kako je nacrt koji radila radna grupa dobio apsolutnu podršku i pozitivno mišljenje Brisela i EU komisije.. Oni nisu ništa mogli uraditi za tih nekoliko dana koliko su ga radili. Ali su zato iz nacrta zakona izbacili sve antikorupcijske odredbe, kao naprimjer odredbu o krivičnom djelu, o inspekcijskim pregledima, o tome da se svaki tender objavljuje na portalu javnih nabavki, što je apsolutno netransparentno – navodi Salčin.

Povećali su, kaže, suprotno onom ranijem prijedlogu vrijednosni prag do koga je dozvoljeno zaključenje direktnog sporazuma  sa 6.000 KM na 8.000 KM. Povećali su i prag za konkurentski zahtjev sa 50.000 KM na 80.000 za robe i usluge, te sa 80.000 KM na 100.000 KM za radove.

-Tu je apsolutno ostavljen prostor za manipulacije. Oni ne da su ukinule antikorupcijske odredbe, već su dodatno otvorili prostor za korupciju! Transparentnost je apsolutno ukinuta. Uradili su, također, isto kao i DF u svom prijedlogu, dio oko naknade za žalbu gdje su naveli da je za tender od 50.000 KM naknada od 5.000 KM. To je faktički zarada na tom tenderu. Prema ovome ljudi će odustajati uopće da se žale, a to znači da ponovo legalizujemo zloupotrebe i pogodovanje pojedinim kompanijama. Sve to ukoliko znamo činjenicu da Ured za žalbe danas donosi jednu, a sutra drugu odluku i ljudi normalno gube povjerenje. Moram naglasiti da ima drugih načina kako se boriti protiv tzv. profesionalnih žalilaca– govori nam Salčin.

Naglašava da je EU ima projekat o pravilniku o službeniku u javnim nabavkama koji traje od kraja 2021. odnosno da svaka institucija u državi koja troši javni novac mora imenovati osobu koja će proći petodnevnu obuku da bi postala službenik za javne nabavke.

-Mi smo u ranijem nacrtu imali tu odredbu, no oni u novom nacrtu su dodali pasus u kojem kažu da to može biti službenik ali i neka druga osoba koja radi na javnim nabavkama. Time se ponovo uvodi mogućnost da na poslovima javnih nabavki rade podobni a ne sposobni. Uloga službenika je mentorska, tj da prati postupak i pomaže kolegama da se taj postupak okonča na zakonski način. Te komore sa stručnjacima prave taj novi nacrt zakona iz kojeg su izbačene antikorupcijske odredbe i dostavljaju ga Vijeću ministara, što je potpuno nelogično., jer zna se kako ide procedura. Odbor Agencije za javne nabavke traži sada od novog direktora da oni razmatraju da se na sjednici odbora stavi nacrt izmjena i dopuna zakona. Moram naglasiti da članovi tog odbora imaju pravo da pogledaju taj nacrt, ali po zakonu se oni ne mogu o tome očitovati. Jer član 92. Zakona, stav 7. kaže da Odbor daje saglanost i razmatra akte koje usvaja Vijeće ministara ili direktor. Zakon o javnim nabavkama usvaja Parlamentarna skupština, Vijeće ministara to ne čini jer nije zadnja instanca. Tako da je sada to opet  igra – kazao je Salčin.

Inače, zbog svega ovoga se, kako je objavio Žurnal, pismom prema Odboru Agencije za javne nabavke, koja ima sjednicu 7. decembra, obratio šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler koji traži provođenje antikorupcijske reforme u javnim nabavkama.

-Ako Odbor na narednoj sjednici kaže, iako nemaju za to mandat, da žele da se mijenjaju odredbe ranije utvrđenog nacrta to znači da se cijeli nacrt vraća na početak. Tako se ponovo mora provesti procedura i dobivati sva mišljenja na zakon. Sada je očigledno na sceni kupovina vremena, a mi već kasnim dvije godine – zaključuje Salčin.