Politička prepucavanja uništavaju ekonomiju, slijedi nam još veća kriza (VIDEO)

Državni budžet ponovo bi mogao biti predmet sporenja među političkim liderima u Bosni i Hercegovini. Dok jedni prijete opstrukcijom oko njegovog usvajanja, stav drugih je da takva opstrukcija može biti štetna više za Republiku Srpsku nego za Federaciju.

Kada je krajem 2019. usvojena Odluka o privremenom finansiranju državnih institucija za period januar – mart ove godine, predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija, bio je optimističanog stava da će budžet za ovu godinu biti usvojen prije isteka roka privremenog finansiranja. Međutim, nova politička kriza, takav optimizam ne garantuje.

– O budžetu se razgovara, kasnili su prijedlozi prema ministarstvu finansija, ministarstvo finansija do kraja februara će izaći s prvom verzijom budžeta za zajedničke institucije za 2020. godinu i on će se kreteti po proceduri kako je i definirano za usvajanje budžeta. Naravno odluka o bužetu i sve druge odluke mnogo će zavisiti od onoga kako se budemo kretali kroz ovu kriznu situaciju u kojoj se sada nalazimo, kaže Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Kretanje kroz kriznu situaciju usporavaju suprotstavljeni stavovi članova Predsjedništva BiH.

– Održavat će se sjednice Vijeća ministara ali se neće donijeti nijedna odluka. Neće se donijeti odluka ni o privremenom finansiranju u BiH, ako neko hoće haus neka ga izvoli, poručuje Milorad Dodik.

Željko Komšić tvrdi da se Dodik ne pita.

– Ali ne pita se gospodin Dodik za odluku o privremenom finansiranju, ne donosi to Predsjedništvo BiH – pa dobro neka onda on odgovara ljudima zašto nema plaća ako je već spreman da preuzme taj rizik i ljudima u institucijama koji dolaze iz Republike Srpske zašto nema plaća, tvrdi Komšić.

Privremenim finansiranjem se usporava privredni i ekonomski razvoj, pa bi tako ponovo moglo biti dovedeno u pitanje finansiranje projekata i međunarodnih sporazuma cestovne i komunalne infrastrukturne.

– Utječe na sve i to je problem kojeg gospodin Milorad Dodik nije uzeo u obzir, dakle da će Republika Srpska i građani u Republici Srpskoj teže će podnijeti ono što slijedi ako se ovako nastavi da neće biti budžeta, da neće biti kredita, da će s usporiti preuzimanje kredita, da neće biti vodovoda u Bijeljini i još negdje gdje smo trebal preuzeti kredite. Smanjit će se i napredak u smislu povećanja broja zaposlenih, riječi su Bakira Izetbegovića.

Politička prepucavanja su najveći parazit za ekonomiju, tvrdi Zoran Pavlović. Tome svjedoče i dosadašnje nebrige države za kapitalna ulaganja. Što prije svega pokazuje i činjenica da je vlast usvojila budžet za prošlu godinu na samom kraju 2019. godine.

– Najgore za ekonomiju je nesigurnost, nestabilnost i nepovjerenje u sistem a na ovaj način dolazimo u poziciju da ekonomija trpi i da se međusobni odnosi lidera stranaka u Bosni i Hercegovini sukobljavaju, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Privremeni oblik finansiranja državnih institucija postaje stalna praksa. Dok se preko budžeta lome politički interesi – Bosna i Hercegovina bi se pored političke, mogla naći i u ekonomskoj krizi.