Politička nestabilnost i socio-ekonomski uvjeti izvor nesigurnosti građana BiH

Kao i prethodnih godina, najveći sigurnosni izazovi u Bosni i Hercegovini u godini koja je na izmaku bili su vezani za dimenziju ljudske sigurnosti, odnosno siromaštvo, nezaposlenost, razbojništva, korupciju i pojavne oblike organizovanog kriminala, ocijenio je u razgovoru za Fenu generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović.

Po njegovim riječima, politička nestabilnost i katastrofalni socio-ekonomski uvjeti u državi, svakako su najveći izvor nesigurnosti i zabrinutosti građana BiH.

– Ako se ovoj percepciji građana pridodaju i savremene globalne prijetnje vezane za ekstremno nasilje, radikalizam i terorističke akte, čije su se posljedice direktno manifestovale u 2015. godini, slijedom tragičnih dešavanja u Zvorniku i Rajlovcu, možemo konstatovati da se Bosna i Hercegovina suočila s velikim sigurnosnim izazovima u ovoj godini – smatra Hadžović.

Navodi da je obavještajno-sigurnosni sektor provodio opsežne aktivnosti na suzbijanju ovih prijetnji i represivnom djelovanju koje je dovelo do otkrivanja znatnog broja počinilaca ovih najtežih krivičnih djela, ali se u isto vrijeme pokazalo da ovaj sistem nije u mogućnosti samostalno odgovoriti na ove asimitrične sigurnosne izazove. Također, navidjelo su izašle i prisutne slabosti postojećeg sigurnosnog sistema, u odnosu na saradnju i koordinaciju sigurnosnih agencija, što je bilo vidljivo tokom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici i napadu na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića ili nedavne aktivnosti SIPA-e u Novom Gradu/Bosanskom Novom.

Kada je u pitanju naredna godina, Hadžović predviđa da će nastavak evidentnih unutrašnjih previranja na političkom planu vjerovatno i dalje utjecati na opću percepciju sigurnosti građana u narednoj godini, jer takav neodgovoran odnos vlasti neće omogućiti toliko neophodna poboljšanja socio-ekonomskih prilika, koje su ujedno i osnovni generator nesigurnosti stanovnika BiH.

Kaže da predstojeće sigurnosne izazove možemo kategorisati u dva nivoa. Prvi nivo vezan je za postojeće, možemo ih nazvati tradicionalne sigurnosne izazove, poput borbe protiv općeg kriminaliteta i javnog reda, svih oblika organizovanog kriminala, privrednog kriminala i korupcije, prisustva mina i nelegalnog naoružanja. Drugi nivo možemo posmatrati u kontekstu globalnih izazova i prijetnji, odnosno kretanja u sferi međunarodnog poretka.

– Nepostojanje imanentnih prijetnji po suverenitet i teritorijalni integritet u našem bližem okruženju svakako je veoma pozitivno dostignuće, ali geopolitički i geostrateški položaj BiH ukazuje na ranjivost zemlje u odnosu na nove asimetrične prijetnje i izazove. U prvom redu to je borba protiv nasilnog ekstremizma i terorizma, ilegalne migracije, klimatske promjene, energetska sigurnost, cyber ili internetski kriminal, te ispunjavanje međunarodnih obaveza na uspostavljanju mira i sigurnosti u svijetu. Svi ovi izazovi zahtijevaće od institucija BiH da sveobuhvatno pristupe izgradnji integriteta i osmisle najbolje i najefikasnije načine da odgovore svim ovim narastajućim izazovima. Implementacija EU Reformske agende, posebno u dijelu obaveza institucija sigurnosti i jačanje vladavine prava svakako trebaju biti u fokusu djelovanja tokom naredne godine – kazao je generalni sekretar CSS-a Denis Hadžović.