Šta otkriva akt APIK-a
Političari u BiH se ne odriču kontrole nad medijima, zakon na čekanju do 2027.?
Usvajanje Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva predviđeno tek u prvom kvartalu 2027, otkriva dokument APIK-a
Iako je Evropska komisija u svojim preporukama u proteklim godinama od bh. vlasti u više navrata očekivala da u što skorijem roku donesu Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva u Bosni i Hercegovini koji umnogome uređuje stanje u ovoj oblasti, za aktuelnu vlast to i dalje nije prioritet.
Kako saznaje Fokus, prema nacrtu Strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028. koji je odaslan VIjeću ministara BiH na usvajanje, zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterija za javno oglašavanje predviđeno je tek za prvi kvartal 2027. godine?!
Iako smo kandidat
Ovaj akt kojeg je napravila Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) predlaže se u momentu kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen status kandidat odnosno kada je od Evropskog vijeća stiglo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Umjesto da ovaj zakon bude jedan od prioriteta, dešava se upravo suprotno.
To samo po sebi govori mnogo o opredjeljenju vlasti da konačno urede medijsku oblast, odnosno bolje reći nedostatak volje za tako nešto. Naime, navedenim zakonskim rješenjem, između ostalog, medije bi se obavezalo da objavljuju informacije o vlasničkoj strukturi.
Drugim riječima, političarima, kako sada stvari stoje ovo još uvijek nije u interesu, što dodatno potvrđuje i to da im je preča kontrola nad pojedinima medijima, tamo gdje je to ostvarivo odnosno nad onima koji nemaju impressuma.
Nacrti iz 2018.
Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina je imala rok još do 2016. da donesene ovako jedno zakonsko rješenje! To se, čini se, ni desetljeće kasnije neće ostvariti.
Nacrti zakona za reguliranje transparentnosti medijskog vlasništva, pluralizma informacija i oglašivačkog tržišta u Bosni i Hercegovini prezentirani su krajem 2018. na završnoj konferenciji projekta ‘Mediji i javni ugled’, kojeg su finansirali Delegacija EU i Ambasada SAD u BiH. Nakon toga su upućeni u parlamentarnu proceduru u kojoj se još uvijek nalaze.
