Policija istražuje Kantonalni stambeni fond Sarajevo i nezakonitu prodaju devet stanova

Policijski službenici Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, trenutno rade na prikupljanju informacija i dokaza u vezi s prodajom devet spornih stanova od Kantonalnog stambenog fonda, potvrđeno je za Fokus.ba u MUP-u KS.

Piše: Istraživački tim Fokusa

Policija, naime, istražuje navode o nezakonito prodatim stanovima mimo javnog poziva i obavještenja Vlade Kantona Sarajevo. Na čelu Kantonalnog stambenog fonda za to vrijeme bio je Adnan Efendić, koji je danas zastupnik SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

„Nakon kompletiranja, službeni izvještaj bit će dostavljen u nadležnost Kantonalnom tužilaštvu“, potvrđeno je za Fokus.ba iz MUP-a KS.

Jedan od stanova prema kupoprodajnom ugovoru dodijeljen je i Lejli Škamo, koja je prva rodica Efendića. U kupoprodajnom ugovoru stoji da je Efendić ovlastio punomoćnika za poduzimanje traženog pravnog posla, te je nakon toga sklopljen kupoprodajni ugovor sa Škamo.

Bivši ministar prostornog uređenja KS Damir Filipović potvrdio je za Fokus.ba da je u decembru 2019. Ministarstvo s njim na čelu podnijelo prijavu Uredu za borbu protiv korupcije.

„Nešto ranije smo obavijestili Vladu Kantona Sarajevo, a Ured je 17. decembra zaprimio prijavu. Koliko se sjećam, 24. decembra su sačinili krivičnu prijavu koja je otišla MUP-u KS. U januaru ove godine dostavljali smo dopunu dokumentacije na zahtjev MUP-a. To su stanovi koji se grade i prodaju po povoljnijim uslovima. Ministarstvo izdvoji određena sredstva za predinvestiranje, pripremne radove, plaćanje rente i drugu infrastrukturu neophodnu za gradnju. Raspiše se javni poziv i prema učešću u tome, investitor koji je privatnik u odnosu na učešće dijeli broj stanova koji idu na prodaju. Prilikom prodaje raspisuje se javni poziv i ima tačno određeni akt kojim su raspisani uslovi kojima se propisuje ko i na koji način može kupiti stan, odnosno po toj nekoj cijeni koja je tada bila oko 1.600 KM. Dakle, mi smo tada dobili informaciju od tadašnjeg v.d. direktora Kantonalnog stambenog fonda da je devet stanova mimo javnog poziva i bez saglasnosti Ministarstva i Vlade KS dodijeljeno nekim osobama. Postojala je i tada sumnja da je i rodici Adnana Efendića dodijeljen takav jedan stan“, kazao je Filipović.

Kako su potvrdili iz Kantonalnog stambenog fonda, Uprava policije MUP-a KS od njih je 10. juna  zatražila potrebne informacije koje se odnose na izvršenu prodaju devet spornih stanova. Kako ističu iz Fonda, oni su MUP-u 7. jula dostavili detaljne informacije i svu relevantnu dokumentaciju u vezi sa spornim stanovima koje je prodao ovaj fond.

Nadalje, 3. augusta je u svojstvu svjedoka saslušana Belma Barlov, aktuelna direktorica Kantonalnog stambenog fonda, odnosno kao zakonski zastupnik ove javne institucije. Saslušanje je obavljeno u službenim prostorijama MUP-a.

S druge strane, Adnan Efendić za Fokus ističe da je Kantonalni stambeni fond prodavao stanove po cijenama koje su utvrđene puno prije nego što je on imenovan na čelo Fonda. Efendić je na čelu Kantonalnog stambenog fonda bio od 2017. do 2019. godine.

„Dakle, mi nikome nismo prodali nijedan stan ni po kakvoj povoljnoj cijeni“, ističe Efendić.

Upitan kako odgovara na tvrdnje da je to urađeno mimo javnog poziva i obavještenja Vlade Kantona Sarajevo, a devet stanova je sporno, rekao je da je taj javni poziv obavljen prije nego što je on došao na funkciju direktora, te da on nikada nije ni zatvoren.

„Stan je mogao kupiti apsolutno svako, ko god da se javio. Mogao je zaključiti ugovor i uplatiti sredstva. Nijedan stan nije prodat ispod utvrđene cijene“, rekao je on.

Upitali smo ga da li je saslušan u MUP-u na sve okolnosti, a Efendić je rekao da ga niko nije zvao niti išta pitao u vezi s ovim. Poručio je da policija treba da provjeri sve navode.

Njega smo upitali i da li je koincidencija da je stan prodao i svojoj prvoj rodici Lejli Škamo.

„Ona je prošla kompletnu proceduru, dobila je saglasnosti pravobranioca, na kraju i Skupštine KS i niko ništa o tome nije pitao. Ja ne pravim selekciju kada je riječ o zaključivanju ugovora. Onaj ko uplati cijenu sredstava, zaključi ugovor, dobije stan i to je to. Vlada KS nije vlasnik tih stanova niti je to Skupština. To je sufinansiranje stanova koji su napravili privatni investitori svojim kapitalom. Dakle, 85 posto vlasnik tih stanova je privatna kompanija, a 15 posto Kanton. Tako da ni na koji način ne može biti oštećen Kanton“, rekao nam je Efendić.

Prema pisanju Žurnala, Efendić je imenovan na čelo Kantonalnog stambenog fonda tako što je odlukom Vlade KS od 27. marta 2017. brisan uslov da kandidat za mjesto direktora ne može biti član upravnog odbora niti jedne ustanove ili drugog pravnog lica. Efendić je tada bio član mnogobrojnih upravnih i nadzornih odbora. Također, mijenjani su i uslovi kojima se propisuje da kandidat “nije na bilo kojoj funkciji u političkoj stranci”, kao i oni o stručnoj spremi.

Izvršna direktorica Transparency Internationala Ivana Korajlić u izjavi za Fokus.ba osvrnula se upravo na fenomen u BiH koji se zove – gomilanje funkcija.

„Kada su javne ustanove u pitanju, tu nemamo ni definirane odredbe o nespojivosti funkcija i zato dolazi do gomilanja funkcija. Pa zato imamo ljude koji su u različitim nadzornim odborima i sl. Imate situaciju da se isti ljudi stalno protežu po upravnim i nadzornim odborima jer to nisu stalna zaposlenja, pa se namjerno ide na takve varijante. Budući da su to stranačka postavljenja, onda se ide za tim da se ima što veća kontrola i da jedna osoba zapravo kontrolira više procesa“, kazala je Korajlić.

Ona je istaknula kako Transparency International upravo kreira registar nosilaca javnih funkcija s ciljem da prate gomilanje javnih funkcija.

„Imamo općenito problem sa zakonskim okvirom. U Federaciji se Zakon o sukobu interesa ne primjenjuje od 2013. godine. Nema tijela za provedbu Zakona, jer nikada nije definirano. Nadležnost na državnom nivou prešla je s CIK-a na novu komisiju, a FBiH nikada od 2013. nije izmijenila Zakon da utvrdi tijelo koje bi ga provodilo. Sada imamo situaciju u kojoj su aktivni brojni nosioci funkcija koji su bili u sukobu interesa zbog nespojivosti funkcija, a da su ti slučajevi u međuvremenu zastarjeli, budući da je četiri godine rok zastare. I nikome ništa“, izjavila je Korajlić.