Pogledajte koga za predsjednika Amerike žele u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji

Najnovije istraživanje kompanije Valicon u četiri zemlje regije Zapadnog Balkana otkriva da građani imaju podijeljene stavove o tome ko bi trebao biti pobjednik nadolazećih američkih predsjedničkih izbora.

Razlike u percepciji

Pored toga, postoje razlike i u percepciji utjecaja navedenih izbora na međunarodne odnose, prvenstveno Evropsku uniju, javlja Al Jazeera.

Američki predsjednički izbori 2024. godine održat će se 5. novembra, a glavni kandidati su Donald Trump iz Republikanske stranke i Kamala Harris iz Demokratske stranke.

Ovaj izborni ciklus privlači globalnu pažnju zbog značajnog utjecaja koji ishod može imati na američku unutrašnju i vanjsku politiku.

Kamala Harris uživa najveću podršku u Hrvatskoj, gdje bi je 56% građana rado vidjelo kao predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država. Dosta jaka podrška prema kandidatkinji Demokratske stranke je i u Sloveniji – 46% bi radije vidjelo Kamalu Harris kao narednu predsjednicu u odnosu na Donalda Trumpa čija podrška nije zanemariva i iznosi približno 30%.

U BiH izjednačena situacija, Trump u Srbiji ima najveću podršku

U Bosni i Hercegovini situacija je poprilično izjednačena, dok Donald Trump ima uvjerljivo najveću podršku u Srbiji, gdje bi ga skoro polovina građana radije vidjelo na čelu Amerike, dok Kamala Harris ima najmanju podršku u poređenju sa ostalim zemljama (13%).

Istraživanje je također ispitivalo percepcije o tome kako bi pobjeda jednog od kandidata utjecala na politiku Sjedinjenih Američkih Država prema Evropskoj uniji. Pa tako, kada je u pitanju Kamala Harris, većina građana regije smatra da će politika SAD-a prema EU ostati ista, a što je donekle i očekivano s obzirom na vlast Demokratske stranke u SAD-u u zadnjih četiri godine.

S druge strane, pobjeda Donalda Trumpa bi mogla u značajnoj mjeri utjecati na promjenu američke vanjske politike. EU građani, prije svega Hrvati, njih više od polovine, smatraju da će se Trumpovom eventualnom pobjedom politika SAD-a spram EU pogoršati.

Sličnog su mišljenja i Slovenci, dok građani Srbije, njih oko 20 posto, podjednako smatraju da će do promjene politike doći, bilo na lošije ili na bolje.