Podrška EU usklađivanju zakona u oblasti kontrole malog oružja i lakog naoružanja

Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obavezu usklađivanja svog postojećeg i budućeg zakonodavstva s pravnom tečevinom Evropske unije. To je i jedan od uvjeta za članstvo BiH u EU. Pravna tečevina Evropske unije – acquis communautaire naziv je koji se odnosi na skup pravnih normi i sudskih odluka koje obavezuju sve zemlje članice Evropske unije, a i svaka država kandidat za članstvo u EU mora prihvatiti osnivačke ugovore i druge sadržaje izvedene iz ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom tečevinom Evropske unije.

POMOĆ EU KROZ RAZNE PROJEKTE

Na tom putu domaće vlasti na svim nivoima u našoj zemlji značajno pomaže i podržava EU, uglavnom stalnim twinning projektima i osiguravanjem odgovarajuće opreme, uključujući servere, tehničku i logističku opremu za podršku usklađivanju zakonodavstva i nadzornoj ulozi parlamenata u BiH.

Među brojnim zakonima koji trebaju biti usklađeni s onim u zemljama Evropske unije jesu i zakoni iz oblasti oružja i municije u BiH.

Ermin Pešto, predsjedavajući Koordinacionog odbora kontrole malog oružja i lakog naoružanja (SALW), koje je formiralo Vijeće ministara BiH, za Fokus kaže da je  usklađivanje pravnog okvira i implementacija SALW zakonodavstva jedan od strateških ciljeva u oblasti kontrole malog oružja i lakog naoružanja u BiH.

– Kroz ovaj cilj prepoznata je potreba usklađivanja zakona o oružju, kojih u BiH ima 12, s relevantnim propisima Evropske unije. Svih 12 zakona kojima se regulira oblast vatrenog oružja u BiH djelimično je usklađeno s Direktivom EU o oružju, te je potrebno da se ove aktivnosti kontinuirano nastave. Ovaj cilj pepoznat je i u regionalnom dokumentu „Mapa puta za održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim oružjem i pripadajućom municijom u BiH“ čiju provedbu prate i finansiraju zemlje Evropske unije, a koji je BiH prihvatila na samitu u Londonu u julu 2018. godine u okviru Berlinskog procesa – kaže Pešto.

Pešto ističe i da Delegacija EU značajno pomaže proces usklađivanja zakonodavstva finansiranjem određenih projekata u ovoj oblasti, a što se ogleda u podršci organiziranja  sastanaka, ekspertskom savjetovanju, studijskim posjetama.

Usklađivanje čak 12 zakona o oružju i municiji u BiH s regulativom u EU trebalo bi doprinijeti i općoj sigurnosti u našoj zemlji.

Svi ti zakoni morat će u potpunosti biti usklađeni s direktivama i standardima EU, a do sada je najviše napretka na tom putu postigao Unsko-sanski kanton. To je ocijenila i Evropska komisija u Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. po pitanju civilnog posjedovanja oružja.

– Propise o civilnom posjedovanju oružja treba međusobno uskladiti, te dodatno uskladiti s acquisom. Novi propisi trebali bi biti urađeni po uzoru na Zakon o oružju Unsko-sanskog kantona iz 2021. godine, koji je uglavnom u skladu s acquisom – navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Međutim, uprkos tome što je Zakon o oružju i municiji USK dobio pohvale iz Evropske komisije, nakon što je ovaj zakon usvojen u junu 2019. godine, bilo je različitih reakcija, te tumačenja njegovih odredbi. U odnosu na prvobitno usvojeni zakon u USK, u međuvremenu je došlo i do nekih izmjena za koje je Direkcija za evropske integracije konstatirala da nisu u skladu s direktivama EU.

O Zakonu o oružju i municiji USK kojim se, između ostalog, uređuju kategorije oružja, nabavljanje i posjedovanje oružja, bitni dijelovi i municija, postupanje s oružjem i municijom, oduzimanje oružja, razgovarali smo s ministrom unutrašnjih poslova USK Božidarom Živkom.

POSJEDOVANJE NELEGALNOG ORUŽJA SADA JE KRIVIČNO DJELO

On kaže da je donošenje Zakona o oružju i municiji USK teklo uz konsultacije s Direkcijom za evropske integracije, te da su MUP i Vlada USK u ovo zakonsko rješenje integrirali i usvojili sve one odredbe koje su u skladu s direktivama i standardima EU.

Kao jedna od osnovnih odredbi koja je preuzeta iz evropskih direktiva jeste ona koja se odnosi na definiranje oružja.Također, preuzeta je i odredba o kategorizaciji oružja prema kojoj je oružje razvrstano na zabranjeno i dozvoljeno, te na ono koje se mora registrirati i na ono koje je potrebno samo prijaviti. Kao jedna od značajnijih izmjena u odnosu na raniji zakon jeste ona prema kojoj se posjedovanje nelegalnog oružja više ne tretira kao prekršaj, nego kao krivično djelo.

– Prema kategorizaciji oružja koja je identična onoj u EU i prema Zakonu o oružju i municiji USK, postoje A, B i C kategorije oružja. U kategoriju A spada automatsko oružje koje građani ne mogu posjedovati i ne mogu biti vlasnici takvog oružja. U kategoriju B spada oružje za koje građani moraju imati dozvolu za držanje ili nošenje, a u kategoriju C spada lovačko oružje. U odnosu na raniji zakon, promjena u sadašnjem zakonu je ta da građanima više nije potrebna dozvola za posjedovanje lovačkog oružja, nego je sad potrebna potvrda. Dozvolu za držanje ili nošenje oružja iz B kategorije izdaje MUP i takvo oružje ne možete ni nabaviti bez odobrenja za nabavku, dok prema aktuelnom zakonu oružje iz kategorije C, naprimjer lovačku pušku, punoljetna osoba može kupiti u trgovini. Ukoliko neka osoba kupi lovačku pušku u trgovini, ona ima zakonski rok od osam dana da tu pušku prijavi u policiji nakon čega dobija potvrdu da to oružje služi za lov. Svima onima koji posjeduju oružje bez potrebnih dozvola prijeti kazna zatvora do tri godine – pojašnjava Božidar Živko, ministar unutrašnjih poslova USK.

Pooštrene sankcije za nelegalno držanje oružja, prema ocjeni ministra Živka, mogu djelovati i preventivno te biti upozoravajući faktor za sve one koji razmišljaju o tome da nelegalno nabave ili dođu u posjed nekog oružja.

– Sigurno će ovaj zakon doprinijeti i tome da ljudi dobro razmisle hoće li u posjedu imati nelegalno oružje. Ovo je nov zakon, još uvijek nije zaživjela njegova primjena u punom kapacitetu, ali kad neko ode u zatvor zbog nelegalnog posjedovanja oružja, tek tada će se pokazati pravi efekti ovog zakona – kaže ministar Živko.

NESTAŠICA SEFOVA ZA ORUŽJE KAO DOBAR ZNAK

Zakonom o oružju i municiji USK propisuje se i da dozvolu za držanje ili nošenje oružja mogu dobiti osobe s navršenom 21 godinom, dok je ranije ta granica bila 18 godina. Iako je u kontekstu sigurnosti ova odredba za pohvalu, već se u Skupštini USK pojavila inicijativa da se Zakon u ovom dijelu izmijeni i da se dobna granica za posjedovanje lovačkog oružja ponovo spusti na 18 godina.

– Mi smo izmjene koje su tražene tom inicijativom uputili Direkciji za evropske integracije i dobit ćemo odgovor. Znači, obaveza nam je da se obratimo DEI-ju i to što je neko htio neke stvari “opustiti”, to ne može ići tako. Što se tiče MUP-a, mi želimo da je ovaj zakon u što većem obimu usklađen s direktivama EU, a skupštinski poslanici preuzimaju na sebe odgovornost da li će nešto u zakonu umanjiti ili ne – kaže Živko. 

Novim Zakonom o oružju i municiji USK propisano je kako se oružje mora čuvati, što je veoma bitno, naročito ako imamo u vidu činjenicu da se u brojnim slučajevima nesreća, čak i sa smrtnim ishodom, ispostavilo da je oružje često bilo i nadohvat ruku djece.

Da su građani svjesni da će za nepropisno držanje oružja prema novom Zakonu o oružju i municiji USK snositi odgovornost i sankcije, govori i zanimljiv primjer koji nam je naveo ministar unutrašnjih poslova USK.

– Neposredno nakon stupanja Zakona na snagu, u Bihaću, ali i u drugim gradovima USK, niste nigdje mogli kupiti sef za držanje oružja jer su sefovi bili rasprodati, najvjerovatnije zbog toga što je usvajanjem novog zakona na snagu stupila i odredba da je kazna za neposjedovanje sefa 1.000 KM. Smatram da se ova odredba Zakona poštuje jer smo vršili i kontrole slučajnim odabirom kod više od 100 lovaca. Vršili smo i  provjeru kod lovačkih društava i utvrdili da se sva lovačka oružja čuvaju u skladu s propisima i da su zaključana – ističe ministar Živko.

Novim Zakonom o oružju i municiji USK omogućeno je i da MUP vrši inspekciju kako se oružje čuva, a pooštrene su i procedure kod onesposobljavanja oružja, te uvedene strožije procedure u smislu edukacije ovlaštenih osoba kojima se izdaju dozvole da mogu onesposobljavati oružje.

Prema odredbama novog zakona u USK, i bitni dijelovi oružja podliježu nabavnoj dozvoli. Sada građani ne mogu kupiti, primjerice cijev za neko oružje, bez dozvole jer se kupovinom bitnih dijelova može napraviti neka vrsta oružja.

EU TRAŽI PROVJERE VAŽENJA ORUŽNOG LISTA SVAKIH PET GODINA

Iako je MUPUSK u novi Zakon o oružju i municiji prvobitno uvrstio odredbu iz Direktive EU koja kaže da se vlasnik oružja mora provjeriti u periodu koji ne može biti duži od pet godina, prošle godine je Skupština USK usvojila izmjene Zakona i sada je važenje oružnog lista 10 godina!

Jasno je da češća kontrola vlasnika oružnih listova, počev od njihovog zdravstvenog stanja pa do eventualnih prekršaja ili krivičnih djela, doprinosi općoj sigurnosti, pa je stoga nejasno kakvi su to motivi bili važniji poslanicima u Skupštini USK da procijene da je vlasnike oružja bolje provjeravati svakih 10, a ne svakih pet godina.

Ova odredba nije u skladu s Direktivom EU, što je za Fokus potvrđeno i iz Direkcije za evropske integracije. U DEI-ju kažu da su na zahtjev Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona u aprilu prošle godine izradili mišljenje o usklađenosti Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i municiji Unsko-sanskog kantona s acquisom.

– U tom mišljenju skrenuta je pažnja da pojedine odredbe iz dostavljenog teksta Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i municiji Unsko-sanskog kantona nisu u skladu s Direktivom (EU) 2021/555 Evropskog parlamenta i Vijeća od 24. marta 2021. o nadzoru nabavke i posjedovanja oružja – naveli su iz DEI-ja za Fokus.

Prema odredbama Zakona o oružju i municiji USK, lovci kada idu u lov ne smiju biti pod utjecajem alkohola. Iako je i u EU ova odredba na snazi prvenstveno iz sigurnosnih razloga, jer čovjek s oružjem u ruci mora biti potpuno trijezan, pojedini lovci u USK smatraju spornim to što je za vozače dozvoljeno prisustvo alkohola od 0,5 promila, dok kod eventualnog testa na alkohol svaki lovac mora biti na nula promila.

– Iako je bilo nekih primjedbi i lovci su navodili da su u prekršaju ako popiju i jedno pivo, ali Zakon je jasan, alkohol i oružje su nespojivi, moramo podizati svijest o tome   – kategoričan je ministar Živko.

Premda je u vrijeme donošenja Zakona o oružju i municiji USK bilo prigovora da se pooštravanjem uvjeta nabavke i držanja oružja “razoružava” taj dio BiH, ipak, novim zakonom omogućena je nabavka više komada oružja, nego što je to bilo moguće ranijim zakonom.

Stari zakon građanima nije dozvoljavao posjedovanje više od dva pištolja. Novim zakonom omogućeno je posjedovanje više pištolja, ali za svaki se mora imati dozvola za držanje ili nošenje.

NEUSKLAĐENOST ZAKONA UNUTAR BiH MOŽE DOVESTI DO PROBLEMA

Osim potrebe usklađivanja zakona o oružju i municiji s direktivama EU, u MUP-u USK navode da je bitno i usklađivanje ovih zakona unutar države.

– To je veoma bitno i zbog toga što naši lovci imaju naše oružne listove i da bi ih prenijeli u RS, pitanje je kako se tamo priznaje, da li su to tamo važeći oružni listovi. Bilo je situacija gdje su ljudi čak kažnjavani prekršajno, tako da je veoma bitno da se izvrši usklađivanje. Naš lovac iz Bihaća ide u lov u Mostar ili Sarajevo, on mora bez problema do lovišta donijeti to oružje – ističe ministar unutrašnjih poslova USK Božidar Živko, te naglašava da je bitno uspostaviti i jedinstvene baze oružja.

I Ermin Pešto, predsjedavajući Koordinacionog odbora kontrole malog oružja i lakog naoružanja (SALW), ukazuje na potrebu usklađivanja zakona o oružju i municiji u BiH i kaže da se suštinske razlike u pojedinim odredbama u zakonima o oružju u BiH najviše odnose na pitanja kategorizacije oružja, dužine trajanja oružnog lista, propisivanja definicija, prekršaja/krivičnog djela i deaktivacije oružja.

– Ovakva međusobna neusklađenost između pojedinih odredbi zakona dovodi do toga, da nemamo identična rješenja na teritoriji BiH po navedenim pitanjima, a što ponekad može dovesti do ugrožavanja korištenja osnovnih sloboda u ovoj oblasti (npr. oružni list koji se izdaje na području jednog kantona ne važi na području drugog itd).  

Koordinacioni odbor kontrole malog oružja i lakog naoružanja je tokom proteklog perioda koordinirao aktivnosti u vezi s usklađivanjem Zakona o oružju, te je u saradnji s međunarodnim partnerima pružao podršku nadležnim organima u BiH u smislu prijenosa potrebnog stručnog znanja s ciljem što boljeg uvida u propise EU u ovoj oblasti i njihovog prilagođavanja u spomenute zakone. Tako je proteklih godina održan niz radionica gdje je vršena analiza svih 12 zakona o oružju s Direktivom EU o oružju, ali i analiza međusobne usklađenosti tih zakona, s obzirom da se njima predviđaju različita rješenja u pojedinim dijelovima primjene – navodi Pešto.

Na pitanje kako teče izmjena zakona iz oblasti oružja i municije u drugim kantonima, Pešto kaže da su u Bosansko-podrinjskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Brčko distriktu BiH formirane komisije koje aktivno rade na pripremi nacrta zakona o oružju.

– U Posavskom kantonu je u toku 2022. godine donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oružju i streljivu, koji je djelimično usklađen s Direktivom EU 555/2021, a u 2023. godini planirano je donošenje podzakonskih akata. Kada je u pitanju Zeničko-dobojski kanton, komisija je pripremila tabele usklađenosti u saradnji s Direkcijom za evropske integracije i u izradi je tekst zakona. Na posljednjem sastanku KOSALW kao jedan od problema utvrđena je i različitost pojedinih odredbi zakona o oružju, a s ciljem prevazilaženja tog problema, predloženo je formiranje radne grupe za usklađivanje zakona unutar BiH i usklađivanje zakona o oružju s Direktivom EU 2021/555. Pokrenuta je procedura za realiziranje spomenute aktivnosti. Sve ove aktivnosti provode se u saradnji s Direkcijom za evropske integracije BiH, koja je u saradnji s kantonima radila na pripremi tabele usklađenosti navedenih zakona s Direktivom EU o oružju – pojasnio je za Fokus Ermin Pešto.

I iz Direkcije za evropske integracije kažu da je potrebno osigurati da propisi u BiH  budu usklađeni međusobno i u odnosu na propise Evropske unije, a koji se odnose na Direktivu (EU) 2021/555 Evropskog parlamenta i Vijeća od 24. marta 2021. o nadzoru nabavke i posjedovanja oružja.

– Direkcija za evropske integracije je do maja 2023. godine primila zahtjeve za izradu mišljenja o usklađenosti zakona o oružju i municiji s acquisom od ministarstava unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Posavskog  kantona, Zeničko-dobojskog kantona i Tuzlanskog kantona. Direkcija za evropske integracije, u skladu s nadležnostima, djeluje kao tehničko operativno tijelo za kontakte s Evropskom komisijom, a u postupku usklađivanja propisa Bosne i Hercegovine s pravnom tečevinom EU izrađuje mišljenja o usklađenosti tih propisa s onima iz EU. Direkcija je u posjedu imala mišljenje eksperta Regionalnog centra za kontrolu malog i lakog oružja (SEESAC) na Prijedlog zakona o oružju i municiji Unsko-sanskog kantona iz 2020. godine i dostavila ga je Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona – naveli su za Fokus iz DEI-ja.