Podijeljene škole: Mi na jednom, oni na drugom spratu

Misija Evropske unije i kancelarija Vijeća Evrope u Bosni i Hercegovini započeli su projekat “Kvalitetno obrazovanje u multietničkim sredinama” koji ima za cilj smanjenje segregacije u školama u BiH. No, hoće li nakon 23 godine od rata ovim projektom uspjeti napraviti pomake u ujedinjenju dvije škole pod jednim krovom ili uspjeti podići svijest političarima kojima je nacionalna ideologija važnija od kvaliteta obrazovanja?

Srednjoškolac Haris Bukarić iz Gornjeg Vakufa / Uskoplja, podijeljenog gradića u srednjoj Bosni, opisao je kako to izgleda ići u školu koja je u kategoriji “dvije škole pod jednim krovom”:

“U školi oni su na jednom spratu mi na drugom, van škole imaju svoje kafiće, mi svoje, oni imaju svoju stranu ulice mi svoju. U posljednjih par godina stvarno nisam vidio dvoje ili troje ljudi hrvatske nacionalnosti. Kad i želimo stupiti u kontakt ima neki strah u nama, tako da dosta ljudi još živi u ratnom okviru.”

U Federaciji BiH postoji više od 30 škola u kojima su učenici različitih nacionalnosti podijeljeni, ne samo po spratovima nego i po smjenama, da se ne sreću, piše Radio Slobodna Evropa.

Fenomen dvije škole pod jednim krovom uvela je, odmah nakon rata, međunarodna zajednica kao prijelazno rješenje koje je trebalo ohrabriti povratak stanovništva, no ni nakon 23 godine vlasti u BiH ne žele uvesti integrisano obrazovanje. Ogromna šteta je već učinjena, kaže učenik Katoličkog školskog centra u Travniku Andrej Jovičić.

“Fenomen ‘dvije škole pod jednim krovom’ nastao je kao privremeno rješenje nakon rata, ali to privremeno rješenje uskratilo je stotine i stotine srednjoškolaca još toliko ljubavi prijateljstava i suradnje. Moja djeca i moji unuci će vjerovatno imati dvije pošte pod jednim krovom, dvije ambulante pod jednim krovom i dvije policijske stanice pod jednim krovom”, kaže Jovičić.

S druge strane, u Republici Srpskoj najavljuju da od naredne školske godine uvode nastavni plan i program iz Srbije kako bi zaštitili “nacionalni identitet srpskog naroda” obrazložio je direktor Pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović.

Riječ je o entitetu koji osporava naziv jezika Bošnjacima – bosanski jezik – zbog čega povratnička djeca u dvije opštine nisu ni pohađala školu, dok nije otvorena improvizovana škola po nastavnom planu i program iz Federacije.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz podsjeća da je obrazovanje u BiH isključivo političko pitanje i da je nacionalistička ideologija bitnija od kvaliteta obrazovanja:

“Taj potez ima za cilj da se formira homogeni srpski identitet, bez obzira na njegove regionalne uslovljenosti i razlike u regionalnim identitarnim procedurama. Time se bosanski Srbi i Hrvati sržno izvlače iz prostora Bosne, njihovog kulturološkog naslijeđa i njihove bosanske tradicije”, ocjenjuje Kazaz.

Evropska unija, kako je u posljednje vrijeme ponovo pojačala svoj angažman na Zapadnom Balkanu, u svoju strategiju je između ostalog uvrstila preporuku da zemlje regije trebaju raditi na na pomirenju, smanjenju diskriminacije i primjenjivati konvencije o ljudskim pravima.

Odobren je i projekat EU i Vijeća Evrope čiji je cilj kvalitetno obrazovanje u multietničkim društvima i za regiju i za BiH posebno.

Zamjenik šefa delegacije EU u BiH Kaldun Sino podsjetio je da su na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine usvojeni zaključci kojima se osuđuje svaka vrsta politizacije u školstvu, diskriminacija i segregacija te naglasio da na to stalno podsjećaju političare u Bosni i Hercegovini:

“Etnička različitost je bogatstvo, a ne prijetnja. I ovaj projekat će se posebno fokusirati na borbu protiv diskriminacije i segregacije u školstvu”, pojasnio je.

Zorica Lešić, voditeljica projekta “Kvalitetno obrazovanje u multietničkim društvima”, Vijeća Evrope u Sarajevu, objasnila je kako je projekat zamišljen:

“Prvo ćemo procijeniti kakvo je stanje po pitanju segregacije u školama. Imaćemo 10 pilot škola sa kojima ćemo raditi. Napravićemo fokus grupe sa nastavnicima, đacima, roditeljima i resornim ministrima. Na osnovu toga napravićemo Mapu puta kako da se prevaziđe segregacija u školama u BiH.”

Lešić napominje da je Vijeće Evrope kroz regionalni projekat borbe protiv diskriminacije uključilo i neke škole u Bosni i Hercegovini, što je djelimično doprinijelo da se djeca u nekim sredinama, poput Jajca, izbore za školovanje bez segregacije.