Preliminarni podaci
Pod globalnom lupom: Kojih sedam mjesta u BiH je bogato litijumom?
“Prirodne rezerve litijuma, kolike god da su, a ograničene su, neće biti dovoljne, očekuje se velika kriza 2100. godine, ako se nastavi sa ovim tendencijama prelaza na elekrične automobile i sve ostale varijante zamjene fosilnih goriva”, pojasnila je profesorica nano hemije sa PMF-a u Banjaluci
Litijuma u Bosni i Hercegovini ima na sedam lokacija, preliminarni su podaci rudarskih stručnjaka. Koliko ga ima, ne zna niko, jer detaljna istraživanja nisu urađena. Kako god, s obzirom da su zalihe ove rude u svijetu limitirane na dvije hiljade stotu godinu, mali balkanski region, pod globalnom je lupom.
Švicarski Arcore i kanadski Rock Tech zajedno bi da ekspolatišu litijum iz Lopara, male majevičke opštine.Već pet godina investitori znaju za bogata nalazišta litijeva i magnezijumova karbonata, bora i kalija na ovoj lokaciji, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Za sada se znaju namjere, kopati litijum u Loparama, te ga prerađivati u Njemačkoj, što će raditi kanadska firma. Sve će se koristiti u industriji baterija i automobila od 2026. godine, a mediji pišu da Rock Tech već ima potpisane ugovore sa gigantima poput Mercedesa.
Globalna nalazišta su pri kraju kaže to profesorica sa banjalučkog PMF-a.
“Radi se o strahovitoj potrebi za litijum jonskim baterijama. Prirodne rezerve litijuma, kolike god da su, a ograničene su, neće biti dovoljne, očekuje se velika kriza 2100. godine, ako se nastavi sa ovim tendencijama prelaza na elekrične automobile i sve ostale varijante zamjene fosilnih goriva”, pojasnila je profesorica nano hemije sa PMF-a u Banjaluci, Suzana Gotovac Atlagić.
Sedam je lokacija u BIH bogatih ovom rudom. Pored Lopara gdje je istraživanje završeno, magmatske stijene od Srbca do Foče potencijalna su nalazišta.
“Uglavnom magmatske kisele stijene. Perspektivna mjesta na geološkoj karti smo izdvojili: Planina Motajica na sjeveru, Prosara do nje, kompleks magmatskih kiselih stijena u reonu Srednje Bosne, pa istok Čajniče, Foča, Goražde i Srebrenica. To su lokaliteti koji su povoljni sa stijenskog aspekta, no svakako provesti istraživanja po pitanju koncentracije litijuma”, rekao je za N1 Elvir Babajić, profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.
Profesori i u Banjaluci i u Tuzli, Prijedoru ili Sarajevu, znaju onoliko koliko sežu nadležnosti njihovog akademskog rada i istraživanja. Kopanje nije opasno, mogla bi biti prerada, kažu.
Više detalja pogledajte u priči N1.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 