Počinioci lakših krivičnih djela u KS umjesto zatvora mogu besplatno raditi

Rad za opće dobro na slobodi praksa je koja se od 2011. godine primjenjuje u Kantonu Sarajevo i od tada je više od 120 osoba koje su bile osuđene na zatvorsku kaznu izabralo da radi.

Iz Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, koje je organ nadležan za izvršavanje alternativne krivične sankcije rad za opće dobro na slobodi na području Kantona Sarajevo, Feni su kazali da je ta sankcija u pravni sistem Federacije BiH inkorporirana 2003. godine Krivičnim zakonom Federacije BiH.

To ministarstvo donijelo je Pravilnik o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi kojim je uređeno izvršavanje sudske odluke o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi, a koji je stupio na snagu 2010. godine.

Prva presuda kojom je Općinski sud u Sarajevu zamijenio kaznu zatvora radom za opće dobro na slobodi, dostavljena je na izvršavanje Ministarstvu 15. novembra 2011. godine.

Od tada, navode iz Ministarstva, tu opciju izabralo je više od 120 osuđenih osoba, koje su uz vlastiti pristanak, zamijenile već izrečenu kaznu zatvora radom za opće dobro na slobodi.

Samo tokom 2015. godine, Ministarstvu pravde i uprave Kantona Sarajevo na nadležno postupanje – izvršavanje rada za opće dobro na slobodi, dostavljeno je 35 presuda nadležnih sudova i to 31 presuda Općinskog suda u Sarajevu i četiri presude Općinskog suda u Zenici, kojima je obuhvaćeno 37 osoba kojima je zatvorska kazna uz njihov pristanak, zamijenjena radom za opće dobro na slobodi.

Rad za opće dobro na slobodi je alternativna krivična sankcija kojom se počiniocima krivičnih djela za koja je zapriječena kazna zatvora u trajanju do jedne godine, uz dobrovoljni pristanak osuđenog, zamjenjuje društveno korisnim radom u trajanju od najmanje deset, do najviše 90 radnih dana.

U strukturi krivičnih djela, pojašnjavaju iz resornog ministarstva, koja su počinile osobe koje izvršavaju alternativnu krivičnu sankciju dominiraju nedozvoljeno posjedovanje, upotreba ili omogućavanje upotrebe narkotičkih sredstava, imovinski delikti (krađe, šumske krađe, džepne krađe, prevare), te krivična djela nanošenja tjelesnih povreda i nasilja u porodici.

Osobe koje su do sada upućivane na izvršavanje rada za opće dobro na slobodi su uglavnom bili muškarci mlađe životne dobi s nižim stepenom formalnog obrazovanja, u najvećem broju korisnici narkotičkih sredstava, te ukupno četiri ženske osobe, osuđene za izvršenje lakših imovinskih delikata i nedozvoljeno posjedovanje narkotičkih sredstava.

Iz Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo naglašavaju da alternativna krivična sankcija, rad za opće dobro na slobodi, što dosadašnja praksa jasno pokazuje, u velikom broju slučajeva izriče se povratnicima u vršenju lakših krivičnih djela.

Rad za opće dobro na slobodi je, navode, besplatan i ne služi postizanju dobiti poslodavca.

Svrha kažnjavanja se postiže na način da osoba kojoj je ograničena sloboda ne bude isključena iz društva, već da uz pomoć društvene zajednice, dobrovoljno, radom i ličnim postupcima, razvije svijest i odgovornost o štetnosti određenih ponašanja i posljedicama počinjenog krivičnog djela.

Osuđene osobe koje izvršavaju rad za opće dobro na slobodi, nakon završetka radnog vremena idu kući.

Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo je dužno izvršavati alternativnu krivičnu sankciju rad za opće dobro na slobodi sve dok je ona dio pravnog sistema u Federaciji BiH.

Rad za opće dobro na slobodi obavlja se u organizacijama od javnog interesa osnovanim na području Kantona Sarajevo, a koje vrše javnu djelatnost u okviru koje se može ostvariti opća i posebna svrha izvršavanja krivično pravnih sankcija.

Te organizacije, čiju listu nakon izvršenih konsultacija utvrđuje Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, predstavljaju poslodavca u postupku izvršavanja rada za opće dobro na slobodi s kojim se potpisuju ugovori o izvršavanju tog rada, a imaju jednogodišnji rok važenja.

Prema podacima Ministarstva pravde i uprave Kantona Sarajevo, za period od maja 2015. do maja 2016. godine, imaju potpisane ugovore sa KJKP ”Rad”, KJKP ”Gradski saobraćaj”, KJKP ”Park” i KJKP ”Pokop”, kojima je osigurano ukupno 30 radnih mjesta za izvršavanje rada za opće dobro na slobodi.

Ovim ugovorima su, kažu iz Ministarstva, definisana međusobna prava i obaveze ugovornih strana, a na osnovu kojih se osobe sa izrečenom alternativnom krivičnom sankcijom rad za opće dobro na slobodi, upućuju na izvršavanje sankcije.

– Posebno ističemo izuzetnu društvenu odgovornost kantonalnih javnih komunalnih preduzeća, ogroman angažman uprava, povjerenika za izvršavnje rada za opće dobro na slobodi i svih ostalih uposlenika, te prepoznavanje društvenog značaja izvršavanja takvog rada – naglašavaju iz Ministarstva.

Glasnogovornik KJKP ”Rad” Ahmed Đipa Feni je kazao da u tom preduzeću trenutno radi jedna osoba po osnovu rada za opće dobro na slobodi. Takve osobe, pojašnjava, rade na poslovima koje preduzeće odredi. U ovom slučaju, osoba radi na gradskoj deponiji, na razvrstavanju otpada.

U tom preduzeću, kaže on, najviše su imali pet osoba koje su zatvorsku kaznu zamijenile radom, a zadrže se do tri mjeseca.

KJKP ”Rad” četiri godine sarađuje s Ministarstvom na tom polju i, kako Đipa navodi, nastavit će tu praksu jer do sada nisu imali nikakvih problema.

– Naši stalni uposlenici reagiraju pozitivno na ovu praksu, nemaju nikakvih predrasuda prema tim osobama – zaključio je Đipa.