Stručni skup o Danu nezavisnosti BiH: To je bila historijska odluka (FOTO)
“Dan nezavisnosti BiH: 25 godina poslije“ naziv je konferencije koja je danas počela u organizaciji Federalne novinske agencije (FENA) povodom obilježavanja godišnjice referenduma koji je prethodio nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Skup je okupio istaknute javne i političke ličnosti koje su bile sudionici ili svjedoci značajnih procesa u BiH od 1992. do danas, kao i profesore s više fakulteta iz BiH koji će iz različitih naučnih disciplina prikazati tadašnje događaje, ali i aktuelne naučne refleksije.
Na otvaranju konferencije direktor Fene Elmir Huremović obavijestio je okupljene da Fena želi dati doprinos obilježavanju jubileja na način kako to dolikuje Danu nezavisnosti, budući da je prošlo četvrt stoljeća od historijskog referenduma.
Dodao je da se na taj način želi organizirati skup koji ima i svečani i naučni karakter, a o tom jubileju će govoriti akteri historijskih događaja, naučnici iz različitih oblasti, predstavnici civilnog sektora, diplomatije, politike i medija, koji će iznijeti svoja zapažanja, svjedočanstva, opservacije i naučne istine.
Huremović je istaknuo i da je današnja tema specifična, jer je referendum za nezavisnost prethodio međunarodnom priznanju BiH, a potom i isticanju bh. zastave na East Riveru, ali je prethodio i krvavom i agresivnom ratu.
No, namjera je da se danas, kaže Huremović, uvažavajući sve historijske osvrte i svjedočanstva kao i naučna stajališta koja će iznijeti panelisti, pogledi okrenu ka budućnosti.
Kako, osim informiranja javnosti o svim važnim događajima, Fena ima i posebnu društvenu odgovornost, cilj je da Fena ne bude samo medij prenošenja vijesti, nego i generator nastajanja vijesti i medijskih sadržaja.
– Odatle i ideja da organiziramo skup, koji će dati novu dimenziju i vrijednost obilježavanju Dana nezavisnosti BiH. Ovo je prva u nizu konferencija koje Fena planira organizirati – kazao je Huremović.
Zahvalio je svima koji su podržali konferenciju kao i svima koji su odazvali učešću konferenciji koja je zamišljena u dva panela multidisciplinarnog karaktera.
Pokrovitelj Konferencije je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, a u njegovo ime okupljenima se obratila ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac kazavši da je značaj ovog datuma veći jer je referendum prethodio proglašenju nezavisnosti i članstvu u Ujedinjenim nacijama.
– Tom historijskom odlukom počeo je novi proces razvoja bh. historije. Naša država ima duboke korijene državnosti u dalekoj prošlosti. Ona je ovim činom obnovila svoju državnost u državno-historijskom prostoru koji je u odnosu na davnu prošlost imao vrlo male korekcije granica – podsjetila je Borovac.
Dodala je da svi znaju kako su nezavisnost i sloboda države plaćeni ljudskim životima, materijalnim i kulturnim razaranjem svega što je predstavljalo simbol BiH, ali usprkos svemu tome BiH je i danas isprepletena različitostima i to joj daje dodatnu vrijednost i čini je drugačijom od drugih.
BiH, kazala je ministrica, je danas suverena, samostalna, multietnička država utemeljena na volji naroda da žive zajedno, ali je naglasila da se u Vijeću ministara BiH posebna pažnja posvećuje upravo tim ciljevima jer žele zastupati evropske vrijednosti.
– Naša obaveza i zadatak je da gradimo BiH kao demokratsku, evropsku državu u kojoj će svi građani biti ravnopravni. To je garancija za mir i sigurnost građana BiH, ali cijelog regiona i tome smo u potpunosti posvećeni – kazala je Borovac.
Citirala je prvog predsjednika samostalne i suverene BiH Aliju Izetbegovića koji je 1997. godine kazao “a to što mi nazivamo BiH nije samo parče zemlje na Balkanu. Za mnoge od nas BiH je ideja i vjera da ljudi različitih religija, nacija i kulturnih tradicija mogu živjeti zajedno”.
– Lično vjerujem u to i smatram da se nikada ne smijemo prestati istinski zalagati za ideale kakve BiH ima. Četvrt vijeka bh. zastava se vijori na East Riveru, a uvjerena sam da će puna afirmacija ideje nezavisnosti biti postignuta kada se bh. zastava zavijori i ispred Evropskog parlamenta, kao i u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, što je strateški cilj naše zemlje – zaključila je Borovac u obraćanju na konferenciji koju je Fena organizirala povodom 25. godina od proglašenja nezavisnosti.
Profesor savremene historije jugoistočne Evrope na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Amir Duranović poručio je da u BiH treba uslijediti afirmacija i razvoj profesionalne historiografije, koja bi u prvom redu objasnila kako i zašto su se pojedini procesi odvijali.
Zatim je, kaže, potrebno, da se suočimo s parahistoriografijom čiji ciljevi nikada nisu bili profesionalne prirode.
– Ponuđene perspektive treba razvijati, a dostignute rezultate cijeniti, ali i ne odustajati od profesionalnih imperativa u nastojanju da se naša savremena historija što je moguće bolje istraži i prezentira – kazao je Duranović.
Na važnost Dana nezavisnosti ukazala je profesorica Državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić i to s međunarodno-javnog aspekta i nacionalnog prava.
– Kroz nezavisnost došlo je do obnove državne samostalnosti BiH, nakon čega smo stekli subjektivitet na međunarodnopravnoj sceni. Subjektivitet se potvrdio kroz zaštitu državnih granica, koje su se utvrdile na datum sticanja nezavisnosti. U konačnici to znači da sutra možemo imati zahtjev unutar države, kojim će se tražiti samopredjeljenje, što je apsolutno neizvodljivo i nemoguće, jer se po principu “Uti possidetis” ne smiju mijenjati vanjske državne granice utvrđene danom sticanja nezavisnosti – rekla je Omerdić.
Drugi aspekt tiče se dosljednosti međunarodne zajednice, koja je zahtijevala ispunjavanje svih međunarodnih obaveza, definiranih međunarodnim ugovorima i običajnim pravom (poštivanje Povelje UN-a i brojnih drugih regionalnih dokumenata relevantnih za zaštitu ljudskih prava).
– Dvadeset pet godina nakon referenduma ne trebamo gledati na Dan nezavisnosti historijski već moramo kroz proces evropskih integracija posmatrat kao neku vodilju. Niko nije manje ni Srbin, ni Bošnjak ni Hrvat ukoliko smo više Bosanci i Hercegovci – zaključila je Omerdić.
Ovom prilikom, glavna urednica “Oslobođenja” Vildana Selimbegović izrazila je bojaznost da u 25 godina bh. političari nisu pokazali da su dovoljno lekcija naučili iz prošlosti.
– Odustali su od normativa koji podrazumijevaju ljudska prava – istakla je Selimbegović.
Pokrovitelj konferencije je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, a medijski partneri su Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i dnevni list “Oslobođenje”.
Trivić: Nezavisnost BiH je historijski događaj
Nezavisnost Bosne i Hercegovine je historijski događaj koji ima svoje značenje i ostat će tako trajno zapisan u historiji svih naroda BiH – kazao je zamjenik gradonačelnika Sarajeva Milan Trivić.
Trivić je stoga mišljenja da je dobro i korisno organizirati ovakve vrste događaja te da bi bilo dobro nastaviti rasprave o ovoj temi i ubuduće.
Dodao je da je pogotovo bitno pitanje za izjašnjavanje o tome da li je neko za suverenu i nezavisnu BiH, državu ravnopravnih građana, “kako stoji u glasačkom listiću”.
– Mi bismo sada trebali analizirati i vidjeti gdje smo nakon 25 godina – zaključio je, uz ocjenu da je potrebno razmisliti da li su građani dobili BiH kakvu žele i za kakvu su glasali. Smatra da to nije slučaj te da stoga treba pronaći razloge zbog čega je to tako.