Poboljšati transparentnost pravosuđa i smanjiti trajanje postupaka

Kvalitet, nezavisnost, transparentnost i brže rješavanje procesa je put kojim se treba kretati pravosudni sistem u službi građana, poručeno je na završnoj konferenciji projekta koji je prije tri godine u Bosni i Hercegovni zatekao veliki broj neriješenih predmeta i odgađanja u sudskim procesima.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), kazao je da se politički pritisci u pravosuđu najčešće odnose na krivično sudovanje, gdje se govori o montiranim političkim procesima, piše Detektor.ba.

“Tužioci u prvoj fazi moraju raditi svoj posao do kraja profesionalno korektno, ne dozvoliti da im to rade policijske agencije, nego oni moraju rukovoditi istragom. Sve ono što nije suštinski za optuženje, ne dozvoliti da ide u fazu glavnog pretresa i tu imamo problem, rak-rana krivičnog sudovanja je potvrđivanje optužnice, a ono ni izbliza ne zadovoljava ono što bi u suštini trebalo zadovoljavati”, rekao je Lagumdžija na završnoj konferenciji projekta “Unapređenje efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH”.

Iako se, kaže on, najviše govori o krivičnom sudovanju protiv organizovanog kriminala i korupcije, pravosuđe u BiH ima veliki problem u građanskim i izvršnim postupcima.

“Inicijalno smo pokušali ubijediti naše partnere iz izvršne vlasti da se izvršni postupak dobrim dijelom izmjesti iz sudova, i dâ posebnim agencijama koje bi radile taj izvršni postupak. Nismo naišli na razumijevanje”, rekao je Lagumdžija i dodao kako razumijevanje dobili tek kada su ministre odveli u Švedsku, gdje im je tamošnja agencija prezentirala vlastiti rad.

Glavni cilj projekta, koji se u prethodne tri godine implementirao uz podršku Vlade Kraljevine Švedske, jeste poboljšavanje interne organizacije u sudovima u Bosni i Hercegovini kako bi se postigao njihov učinkovit, brz i kvalitetan rad, uključujući kraće trajanje postupaka, smanjenje zaostataka i sudskih troškova i transparentnost rada.

Ludvig Becking, šef Odjeljenja za međunarodne odnose Sudske administracije u Švedskoj, kazao je da je ovaj projekat započet na osnovu situacije u kojoj je pravosuđe u BiH zatečeno, da je bio veliki broj neriješenih predmeta i odgađanja u sudskim procesima.

“Ako je potrebno dugo vremena da se riješi predmet na sudu, onda to znači da je sudski postupak potupno zakasnio i da je pravda došla kasno”, rekao je Becking.

Pojasnio je da je potreban dugotrajan proces da bi promjene bile djelotvorne, ali da su problemi efikasnosti, kvaliteta i transparentnosti prisutni i u pravosudnom sistemu u Švedskoj.

“I zato je upravo u ovom projektu korisno da imamo sudije iz Švedske koji mogu razgovarati sa svojim kolegama, sudijama iz BiH, jer se suočavaju sa istim problemima. Međutim, da bi ti rezultati bili održivi, zaista je za to potrebno i strpljenje i jedan dugoročni napor”, zaključio je Becking.

Transparentnost rada sudova jedna je od komponenti nad kojima je u okviru projekta sprovedena reforma. Ana Bilić Andrijanić, šefica Odjela za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada sudova u VSTV-u, rekla je da je pravosuđe bilo zatvoreno, ali da je sada započeo put otvaranja, sve do najnižih sudova.

Primjere implementacije takve prakse predstavio je Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda u Tuzli, koji je kazao da je ovaj sud formirao tim sudija za medije, da su kreirani resursni materijali, te da su press konferencije i saopćenja sada prilagođeni formi koja je u službi javnosti.

Poboljšanje transparentnosti, pa time i rada pravosuđa, prioritet je za pristupanje BiH Evropskoj uniji, ukazala je na to Eva Smedberg, šefica Odjela razvojne saradnje pri Ambasadi Švedske u BiH. Dodala je da je nakon ovog projekta potrebno da BiH napravi plan obezbjeđivanja samoodrživosti poboljšanog rada pravosuđa.

“Mi smo ovdje da vas podržimo, ali nećemo tu biti zauvijek. Morate naći način da nastavite”, rekla je Smedberg.

Marie Olausson, šefica Odjela za poslovnu podršku švedske Agencije za izvršenje, pojasnila je da je projekat bio fukusiran i na kontakt i rad komunalnih preduzeća, čime je značajno smanjen broj izvršnih predmeta gdje se poticalo ranije plaćanje dugova, čime je broj predmeta bio smanjen.

Cilj je, kako je poručeno na konferenciji, nastaviti unapređivati izvršni sistem i dovesti ga u sklad Evropske unije.