Plantaže lješnika i oraha dokaz su da se život se vraća u Cernicu i Ključ kod Gacka

Porodica glavnog imama Sadeta efendije Bilalića jedina je bošnjačke nacionalnosti koja živi u samom Gacku, sjedištu istoimene opštine u istočnoj Hercegovini.

“Možda jesam jedini stalni stanovnik bošnjačke nacionalnosti, međutim naši ljudi koji dolaze iz iseljeništva provode ovdje odmore. Dolaze, obilaze svoje kuće u Gacku i to je pozitivna činjenica”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Sadet efendija Bilalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko i Bileća.

Ove godine planirano je da se svečano otvori i džamija Mehmed-age Zvizdića u Gacku, sa čijom obnovom se počelo 2012. godine. Planirano je da se u džamiji u vrijeme ramazana počne sa klanjanjem namaza, posebno teravija.

Efendija Bilalić kaže kako se život u istočnu Hercegovinu sve više vraća, za što su svijetli primjeri i gatačka sela Cernica i Ključ udaljeni od središta mjesta prema jugozapadu petnaestak kilometara.

U to se uvjerila i ekipa Anadolu Agency u Cernici gdje je u toku obnova nekoliko kuća, a već je obnovljen i mesdžid koji datira iz 1929. godine, ali je rušen i obnavljan 1945. pa 1969. te opet 2015. godine. Iza mesdžida se nalaze temelji Cernićke džamije, čija je konzervacija također planirana u narednom periodu.

Centar kadiluka

“Cernica ima dugu povijest. Ona je još u Srednjem vijeku bila vrlo značajno privredno i trgovačko središte. Nalazi se na dubrovačkom putu koji je za vrijeme Osmanskog carstva išao prema Istanbulu. Bila je, kako se spominje kroz knjige od Trebinja pa do Foče, jedna od najrazvijenijih čaršija, kasaba ovog dijela Hercegovine. Osmanlije Cernicu zauzimaju 1465. godine, a prije 1532. godine ona postaje centar kadiluka. Kako postaje centar kadiluka, tako kreće njen razvoj, a tada i kreće značajnija islamizacija u Cernici”, kaže Fehim Vukotić, predsjednik građevinskog odbora za obnovu Cernice.

Naime, putopisac Evlija Čelebija 1664, kada je naišao kroz Cernicu, vraćajući se iz Dubrovnika gdje je bio u posjeti, zapisao je da je to lijepo izgrađena kasabica koja je imala 18 dućana, džamiju koja se nalazi iza mekteba, imala je medresu, tekiju, šest mesdžida i 350 kuća kamenim pločama popločanih.

“To je bila jedna veoma lijepa, sređena, urbana sredina. Inače, ona je za Srednjeg vijeka bila u posjedu kao i grad Ključ Sandalja Hranića, srednjovjekovnog bosanskog feudalca, vrlo moćnog i značajnog. Iz nekih dokumenata koji se spominju u dubrovačkom arhivu, on je jednom tu sačekao doktore iz Dubrovnika jer je imao nekih zdravstvenih problema i oni su ga tu došli pregledati. Cernica je bila i za to vrijeme jako važna. Jedan problem Cernice kao takve je taj što se nalazi na rubnom području i u svakom ratnom događanju ona je gorjela do temelja. Tako je u svim ratovima, još u vrijeme Osmanskog carstva, pa je opet obnavljana, u Prvom, pa Drugom svjetskom ratu, pa i u posljednjem u BiH. Nas Cernićana ima u Dubrovniku i u Sarajevu. Mi smo se dogovorili da obnovimo Cernicu koliko se to može obnoviti, da ljudi mogu obnavljati svoje kuće”, kaže Vukotić.

Ali, Cernićani su prvo obnovili mekteb, odnosno kako ga oni zovu mejtef, objekat koji je bio mesdžid, kao jednu društvenu prostoriju koja će ih okupljati i zbog toga im je, kako kaže Vukotić, jako važan.

Ramazan u obnovljenom mesdžidu

“Prva obnova u Cernici je krenula sa njim. Kada se zgrada mesdžida počela obnavljati, onda smo znali da će sigurno da dođe da se obnavljaju i kuće. Već pet-šest kuća se obnavlja, a neke su i obnovljene. Taj trend će se nastaviti. Kako je ta obnova krenula, pojavili su se Cernićani koji su dolazili čuvši da se obnavlja mesdžid, dolazili su u Cernicu i stvorila se ideja da obnovimo i kadijinu česmu. Kadijina česma je porušena u njenom izvornom obliku i 1929. godine je obnovljena. Uništen je njen izvorni oblik. Po pričanju naših starih, ona je bila građena od tesanog kamena i jako lijepo uređena sa kamenim koritima. Međutim, mi smo sada odlučili da je napravimo u što je moguće nekakvom boljem obliku. Našli smo donatora, a to je Sulejman Hebib, Cernićanin, koji je inače iz Dubrovnika, ali živi u Sarajevu. On se ponudio da je obnovi i to kreće. Zima nas je zaustavila. Nadam se da ćemo ubrzo to završiti”, navodi Vukotić.

Porodica glavnog imama Sadeta efendije Bilalića jedina je bošnjačke nacionalnosti koja živi u samom Gacku, sjedištu istoimene opštine u istočnoj Hercegovini

Predsjednik građevinskog odbora za obnovu Cernice kaže kako im je cilj u obnovljenom mesdžidu u Cernici predstojeći ramazan otklanjati nekoliko teravija, a službeno otvorenje, nadaju se da će biti ovoga ljeta kada dijaspore bude malo više na tim prostorima.

“Naše procjene da će obnova mekteba započeti povratak u Cernicu se obistinila. U obnovi je šest kuća. U Drugom svjetskom ratu muhadžiri iz Cernice, kada su se vratili u popaljeno selo, oni su počeli obnovu iz tog mekteba. Evo, sada slijedimo taj primjer. Ove godine imat ćemo svečano otvorenje mesdžida”, rekao je za Anadolu Agency Sadet efendija Bilalić, glavni imam medžlisa Islamske zajednice Gacko i Bileća.

U Cernićkom polju Islamska zajednica ima 150 dunuma zemlje. U gruntu se ona vodi kao 1/2 s obzirom da je opština polovinu dodijelila za 50 porodica nakon Drugog svjetskog rata, a posredstvom Vakufske direkcije radi se na vraćanju te imovine u cjelokupnom sastavu Islamskoj zajednici u BiH.

U neposrednoj blizini Cernice nalazi se i selo Ključ, koji su zapravo spojeni i čine jednu cjelinu u širem smislu. I tu je započeo intenzivni povratak stanovništva.

“Ključ je jedno od najvećih sela na gatačkom području, što se tiče muslimanskih sela. Ono je i sada pokazalo da ima snagu, ima moć, ima ljubav, Ključana. Obnovljeno je najviše kuća od svih sela na gatačkom području baš u Ključu. Obnovljena je i džamija. Tu je i grad Sandalja Hranića, koji je u dosta u ruševnom stanju, jer on nikada nije ni za vrijeme prve i druge Jugoslavije održavan i čuvan i dosta se urušio. Međutim, opet je za vjerovati da se jednog dana i to može na neki način staviti u funkciju. Džamija u Ključu se smatra za jednu od najstarijih džamija možda u BiH. Izgrađena je odmah po dolasku Osmanlija. Prvenstveno je služila vojnoj posadi koja je bila tu. Kasnije taj stari grad Ključ postaje kapetanija gdje je porodica Tanovića obnašala funkciju kapetana. To je sve bilo do ukidanja kapetanija. Bila je jako važna pozicija Ključa zato što su iz Cernice u slučaju svih ratnih nevolja uvijek se Cernićani sklanjali prema Ključu. I kadija cernićki uvijek se sklanjao kada bi došla kakva opasnost pa ima jedna izreka: ‘Sretni ti puti ko cernićkom kadiji’. Znači, idi kuda hoćeš, slobodno ti”, kaže Vukotić.

Ključka džamija dva puta rušena

Navodi da je Ključ bio jako važan za povijest tog kraja i u mnogim trenucima ostali su zapisani vrlo važni događaji. Tako je tu Sandalj Hranić primao delegacije, tu je potpisao i nekoliko vrlo važnih državnih ugovora.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku kojom je historijsko područje – Stari grad Ključ i Ključka džamija (džamija Ajnebeg deda, džamija ključkih kapetana ili Starica) sa haremom u Ključu kod Gacka proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.

Navedeno je da je Ključka džamija sagrađena 1560. godine. Njen osnivač, vakif, bio je dizdar Ajnebeg. Najstarija je džamija u tom dijelu Hercegovine, pa je zbog toga dobila naziv Starica. No, 1992. godine je zapaljena, da bi 2002. godine bila ponovno obnovljena i otvorena u junu iste godine, ali već u augustu ponovno minirana.

Uz džamiju se nalazi prostrani harem zvani Begova bašća. Tu su se nekada nalazili mnogobrojni stari nišani na kojima su bili uklesani napeti lukovi sa strijelama, koji su označavali mezare prvih osvajača Ključa.

“Početkom ramazana održat će se jedna detaljna sanacija džamije u Ključu znajući da je poslije otvaranja 2002. nakon svega 100 dana ona minirana. Tada nisu urađeni kvalitetni radovi izolacije i krova i, nažalost, ona je sada neuslovna za obavljanje vjerskih obreda. Raduje nas činjenica da će se uoči ovog ramazana krenuti sa popravkom”, navodi efendija Bilalić.

Ključka kapetanija je osnovana 1705. godine. Šest ključkih kapetana, svi iz porodice Tanovića, pokopani su u haremu ključke džamije.

Na njihovim mezarima stoji natpis: U ovom haremu pokopani su kapetani tvrđave Ključ iz porodice Tanovića – Omer kapetan, sin Alijin (1705- – 1730.), Abdul Baki aga, kapetan Ključa (1740.), Mustafa aga, kapetan tvrđave Ključ (1761.), Alija kapetan poniženi božiji rob u tvrđavi Hersek, Ključ (1778.), Mustafa kapetan do 1818. i Hasan beg Cernica kapetan do 1846. godine

U Cernici i Ključu podjednako sa povratkom razmišljaju i o budućim koracima razvoja. Šanse i perspektive da taj kraj oživi, postoje.

“Što se tiče same Cernice, ona je na najnižoj visinskoj tački u gatačkoj opštini, zbog čega je blaža klima nego u gornjim selima. Zato smo uvijek imali pitomiju klimu i ovdje se jako lijepo živjelo. Trenutno u Cernici nema Bošnjaka trajno nastanjenih, ali nadam se da će ih biti i da će se mnogi vratiti. Vratit će se život ovdje. Pošto su ljudi bili dosta vani i vidjeli razne mogućnosti kako se u ovakvim krajevima može živjeti, a ovo su bili stočarski krajevi, javljaju se ideje o plantažnom uzgoju raznih kultura, pa se nadam da će to da zaživi. Ima planova za uzgajanjem plantaža lješnika, oraha… To će biti budućnost cernićkog i ključkog kraja, dok u gornjem polju ima već dosta farmi stoke koje značajno rade”, navodi Fehim Vukotić, predsjednik građevinskog odbora za obnovu Cernice.

Međureligijska saradna

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gacko i Bileća Sadet efendija Bilalić kaže da što se tiče međunacionalne i međureligijske saradnje, ona je izuzetna sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i u uzlaznoj putanji svakim danom. Naglašava da je to vrlo pozitivno za ostale tokove života.

Prije dvije godine efendija Bilalić je zajedno sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve boravio u Istanbulu. Kaže kako je Međureligijsko vijeće BiH veoma aktivno u tom dijelu istočne Hercegovine te da su imali nekoliko izuzetnih projekata i oni i dalje traju.

Ali, cijeni da je najznačajniji događaj za Bošnjake istočne Hercegovine, a vjeruje i građane Bileće, bio susret reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina efendije Kavazovića sa vladikom Zahumsko-hercegovačkim i primorskim Grigorijem. Na taj način, kaže efendija Bilalić, otvorena je nova saradnja, jer samo se suživotom može graditi naša domovina.

“Nadamo se da ćemo u oktobru izboriti bošnjačkog vijećnika koji je neophodan u lokalnom parlamentu. Osam godina smo bez predstavnika političkog u najznačajnijem lokalnom tijelu. Vidjeli smo muke koje su povratnici doživljavali bez toga elementa. Vjerujem da će se i naši Gačani u dijaspori, i isljeljeništvu fokusirati na ovaj veoma značajan događaj”, kaže Sadet efendija Bilalić.