Plan vlasti Republike Srpske u tri tačke

Nakon američkih sankcija i bez posebnih ranijih najava vladajuće stranke u Republici Srpskoj najavile su na posljednjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine podršku novim zakonima za borbu protiv korupcije. Stručnjaci, aktivisti i članovi opozicije podsjećaju na ranije oklijevanje u sličnim naporima i opasnost za povećanje pritiska vlasti na organizacije civilnog društva.

Među 12 zaključaka o ponašanju predstavnika Republike Srpske u državnim institucijama koje su usvojili poslanici vladajuće koalicije na posljednjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine o situaciji u BiH našla su se i tri zakona za veću kontrolu imovine, finansijskih tokova i borbu protiv korupcije.

Skupština je od Vlade Republike Srpske zatražila da u proceduru uputi Zakon o finansiranju nevladinih organizacija, podržali su što skorije usvajanje i stupanja na snagu zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu te najavili osnivanje radnog tijela za borbu protiv korupcije na čijem čelu će biti predstavnik opozicije.

Zaključci su doneseni na posebnoj sjednici na kojoj se odlučivalo da li će se predstavnici vladajućih stranaka vratiti odlučivanju u državne institucije. Oni dolaze nekoliko sedmica nakon sankcija SAD-a predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku uz objašnjenje da su nametnute zbog njegovog „značajnog učešća u korupciji“.

Nakon godina oklijevanja vlasti u Republici Srpskoj da se ozbiljno suprotstave korupciji i upozorenja o povećanju korupcije iz međunarodnih izvještaja, Igor Crnadak iz opozicionog PDP-a ne vjeruje u iskrene namjere poslanika koji su glasali za tri zaključka.

„Oni nisu htjeli da održe posebnu sjednicu ni oko korona nabavki iako je naše Tužilaštvo otvorilo istragu i pritvorilo određena lica zbog milionskih pronevjera“, kaže Crnadak.

Za stručnjake i aktiviste sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) dva od tri zaključka odnosno zakona nisu novina. To se posebno odnosi na plan da se u posebnom zakonu predvide provjere finansiranja nevladinih organizacija.

Provjera novčanih tokova ili način pritiska na nevladine organizacije?

Sredinom 2018. godine Milorad Dodik, tada predsjednik Republike Srpske i Radovan Višković, u isto vrijeme šef Kluba poslanika SNSD u Skupštini, najavili su Zakon o stranim donacijama. Najavu su tada u nevladinom sektoru, medijima i dijelu javnosti okarakterisali kao nešto što je u suprotnosti sa Ustavom zagarantovanim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ali i kao pritisak na civilni sektor koji se kritički odnosi prema radu izvršne vlasti. Zakon nikada nije došao pred Vladu.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine koja je održana u prošli utorak vladajuća većina u Republici Srpskoj usvojila je zaključak kojim se od Vlade traži da dostavi Zakon o finansiranju nevladinih organizacija u Republici Srpskoj.

„Pratimo to, čekamo da vidimo u kom će pravcu ići i da vidimo detalje“, kaže Tihomir Dakić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.

Ova nevladina organizacija bila je jedna od deset organizacija civilnog društva koje su se u junu 2018. godine potpisima usprotivile donošenju Zakona o stranim donacijama. Tada su, zajedno sa njima, svoje neslaganje najavom usvajanja takvog zakona iskazali i u Transpaerncy internationalu Bosne i Hercegovine.

Izvršna direktorica Ivana Korajlić kaže da su još nepoznati detalji zakona koji bi mogao da bude napisan na osnovu zaključka Skupštine ali da je jasno, iz izlaganja Dodika sa skupštinske govornice, da se zaključak odnosi isključivo na organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

„Pretpostavljam da su najveći problem organizacije koje se finansiraju od strane vlada zemalja Zapadne Evrope i SAD“, kaže Korajlić i dodaje kako se slična inicijativa ponavlja i aktivira svakih nekoliko godina, „kad god je vlast u Republici Srpskoj na meti kritike i civilnog društva i medija posebno kada govorimo o umješanosti u korupciju“.

„Ranije inicijative su se odnosile na stavljanje neke vrste kontrole nad radom nevladinih organizacija, stavljanjem etiketa stranih agenata, ulaženja u kontrolu ne samo finansijskog poslovanja već i prirode aktivnosti, sadržaja koji objavljuju i slično“, kaže Korajlić.

Zakon o finansiranju nevladinih organizacija je nešto što vlast u Republici Srpskoj „žulja“ čitavu deceniju, kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić.

„Izborna je godina pa se povampireno vraćaju obojene revolucije, strani plaćenici, obavještajci, svjetske urote a ovaj prostor sve više udaljava od demokratije. U aktiviranju ove stavke vidim i slatku odmazdu prema međunarodnoj zajednici zbog uvođenja sankcija i prijetnji istima, pa vlast nastoji pokazati da i oni imaju svoje sankcije za trku“, kaže Topić.

Opozicija u Republici Srpskoj nije potpisala usvojene zaključke. Crnadak kaže da je zaključak kojim se traži Zakon o finansiranju nevladinih organizacija „direktna najava pojačanog pritiska vladajućeg režima na nevladine organizacije koje su kritički orjentisane prema onome što vlast radi“

“Sigurno je da se radi o nastavku jedne nedemokratske prakse stranakana vlasti“, smatra Crnadak.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Skupštini Igor Žunić negira da je traženje ovakvog zakona usmjereno protiv nevladinih organizacija koje su“važne za funkcionisanje sistema i često su najprecizniji glas javnosti“.

„NVO sektor je važan stub društva i zato je važno da se poslovanje i finasiranje NVO sektora uredi zakonski“, kaže on.

Zemlje sa kojima vlasti Republike Srpske posebno prijateljske odnose poput Mađarske, Rusije i Srbije ranije su se našle pod kritikama da ograničavaju rad nevladinih organizacija koje se kritički odnose prema vlastima.

Žunić tvrdi da bi zakon u Republici Srpskoj „trebao po svojoj formi da liči na sličan zakon u SAD, ali i na slične zakone u EU“.

„NVO sektor takođe može biti značajan izvor koruptivnog djelovanja naročito kroz organizacije koje ‘peru’ pare kroz taj segment društva ili one koje podržavaju terorističke aktivnosti. Važno je da NVO sektor nesmetano djeluje bez uticaja politike ali i da bude zdrav, uređen i tako da što bolji doprinos društvu“, kaže Žunić.

Ali Korajlić objašnjava kako ne vidi problem u insistiranju na transparentnosti načina finansiranja nevladinih organizacija ali ga vidi u tome što se kontroli pristupa selektivno i subjektivno.

„Mi smo takođe na tome insistirali i nedavno smo objavili bazu podataka finansiranja udruženja građana iz budžeta različitih nivoa vlasti koja je zapravo pokazala kako se po političkoj osnovi dodjeljuju sredstva. Mislimo da bi to trebalo da bude jdna od stvari na kojoj treba raditi a ne stavljati isključivo fokus na organizacije koje se finansiraju od inostranih organizacija i međunarodnih sredstava“, objašnjava Korajlić.

Crnadak niti u zakljucima kojima se traži Zakon o porijeklu imovine i formiranje tijela za borbu protiv korupcije ne vidi ništa drugo nego „bacanje prašine u oči“.

„Nakon šesnaest godina SNSD ide sa još jednim zakonom koji sigurno neće zaživjeti niti će ga aktuelna vlast provoditi“, kaže Crnadak.

Prepušta li vlast opoziciji borbu protiv korupcije?

Priču o formiranju tijela za borbu protiv korupcije Korajlić je doživjela više kao stvar političkog folklora u Skupštini nego stvarni plan.

„Mi već imamo institucije koje u nadležnosti imaju i praćenje i koordinaciju aktivnosti vezano za borbu protiv korupcije i provođenje specifičnih zakona a koje su sve ili pod direktnom političkom kontrolom ili su jednostavno oformljene tako da nmaju nikakve nadležnosti niti da išta posebno rade. Bolje bi bilo fokusirati se na rezultate postojećih institucija a ne sada pričati o nekom novom tijelu, pogotovo što je iz ovoga postalo nejasno kakvo je to tijelo u pitanju“, kaže Korajlić.

BIRN BiH je u januaru prošle godine pisala o tome kako je vladina Komisija za borbu protiv korupcije formirana sa dvije godine zakašnjenja u trenutku kada je važeća strategija za borbu protiv korupcije u Republici Srpskoj bila već u drugoj polovini svog predviđenog trajanja. U Ministarstvu pravde su neformiranje Komisije, tada, pravdali procedurama i poteškoćama u popunjavanju Komisije.

„Iza ovih zaključakaka o ispitivanju porijekla imovine i osnivanju antikorupcionog tijela krije se stvaranje privid da se vlast nastoji uhvatiti sa pošastima koje su pojele ovo društvo, sa nečim se mora ući u izbornu trku, kad su se već pokunjeno vratili u institucije BiH i pri tome razočarali priličan broj onih koji su vjerovali da Republika Srpska samo što nije proglasila nezavisnost“, smatra Topić.

Zakon o ispitivanju porijekla imovine je već u proceduri i nejasno je zašto je usvojen zaključak koji se tiče tog zakona, kaže Korajlić.

„Taj nacrt su sačinili predstavnici SNSD, bila je već javna rasprava. U vezi sa tim Transparency je dao konkretne komentare, šta treba unaprijediti u zakonu, posebno kada govorimo o objektivnosti samog procesa provjere i utvrđivanja rizika. Taj nacrt se nalazi u materijalima za narednu redovnu sjednicu NSRS tako da to nije ništa novo i nejasno je zašto je stavljeno sad u zaključke“, objašnjava ona.

Šef Kluba poslanika SNSD u Žunić potvrđuje da će se prijedlog Zakona o utvrđivanju porijekla imovine naći na narednoj sjednici entitetskog parlamenta.

„Ovaj Zakon će biti važan alat u borbi protiv korupcije ali i u borbi protiv sive ekonomije i izbjegavanja plaćanja poreza. Zakon se odnosi na sve građane ali sam siguran da će oni koji obavljaju javne funkcije biti u fokusu i moje mišljenje je da to tako i treba da bude i da oni treba da se nađu prvi na udaru ovog zakona“, objašnjava Žunić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović nije želio da komentariše usvajanje zaključaka pa je novinare uputio da o tome govore šefovi klubova poslanika.