Zastupnik u EP
Picula: Bh. Hrvati će možda vječno trpjeti posljedice pogreške politike Zagreba 1990-ih
On očekuje da će novoizabrani predsjednik Zoran Milanović voditi racionalniju politiku prema BiH i tamošnjim Hrvatima nego što je to bio slučaj s predsjednicom na odlasku Kolindom Grabar-Kitarović
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula izjavio je danas za portal Dnevnik kako bi dosljedna federalizacija BiH dovela tu zemlju do stabilnosti i rješenja unutarnjih prijepora koji nisu okončani ni 25 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Mislim da je dosljedna federalizacija BiH načelo koje jedino može dugoročno osigurati ustavni balans, političku stabilnost pa i ekonomski napredak te države”, rekao je Picula, koji je i izvjestitelj Europskog parlamenta za zemlje Zapadnog Balkana, prenosi Hina.
Pri tome je pojasnio kako je kao europarlamentarac u više navrata načela federalizma uspijevao ugraditi u rezolucije Parlamenta o BiH. Picula ne vjeruje kako je realno organizirati održavanje nove mirovne konferencije o BiH, poput one iz Daytona 1995. kojom je zaustavljen rat, te je upozorio kako tamošnji politički predstavnici nisu spremni na iskorake i izgradnji povjerenja čak ni nakon europeizacije susjedstva. Ističe kako je potrebno otkloniti dominaciju brojnijih naroda te pokušati izgrađivati građansko društvo.
“Srpski refleks za dominacijom, koji je uništio dvije zajedničke južnoslavenske države, namiren je u BiH uspostavom Republike Srpske, dok izrazita bošnjačka etnička većina u Federaciji BiH varira slične mehanizme nametanja svoje političke volje”, rekao je Picula.
Dodao je kako će Hrvati u BiH “još dugo, možda i nepovratno, osjećati posljedice jedne pogrešne politike koju je Zagreb prema toj zemlji vodio devedesetih godina prošlog stoljeća”.
“Osobno držim da treba tragati za rješenjima koja će primjerenije poštovati i građanska i prava nacionalnih kolektiviteta”, smatra hrvatski europarlamentarac.
On očekuje da će novoizabrani predsjednik Zoran Milanović voditi racionalniju politiku prema BiH i tamošnjim Hrvatima nego što je to bio slučaj s predsjednicom na odlasku Kolindom Grabar-Kitarović.
“Očekujem da će djelovati konstruktivno, odnosno da će po tom pitanju biti znatno aktivniji i obzirniji nego njegova prethodnica, koja je, nažalost, vodila jednu nekonzistentnu, površnu i često konfliktnu politiku”, istaknuo je.
Prema njegovim riječima o pitanju hrvatske neravnopravnosti u BiH postoji svijest u Hrvatskoj, no ne i jednak pristup kako ga pomoći rješavati.
“Mislim da u Hrvatskoj postoji konsenzus o važnosti hrvatskog pitanja u BiH, ali se razilazimo u tome kako se prema njemu odnositi, kako ga i s kim rješavati. Sa stajališta socijaldemokracije, naše temeljno načelo je da branimo vladavinu prava, politički marginalizirane i društveno diskriminiranije, a Hrvati u BiH, kao najmanji konstitutivni narod, u jednom konfuznom sustavu, zaslužuju potporu u ostvarivanju svojih prava”, rekao je Picula.
On je izrazio očekivanje i da će se otvoriti hrvatsko pitanje, kao i približavanje BiH Europskoj uniji, upozoravajući međutim da se BiH kakva je danas “sve više udaljava od sve zahtjevnijih kriterija za priključivanje EU”.
“Takva rasprava bi, naravno, bila besmislena bez ozbiljne analize statusa, prava i položaja Hrvata u BiH kao jednog od sve užih grla daytonskog poretka”, naveo je Picula.