Petrić: Broj glasača skoro jednak broju popisanih stanovnika

Broj glasača u BiH konstantno raste i sada ih ima skoro 3.300.000 upisanih, što je gotovo jednako broju popisanih stanovnika BiH, zbog čega je potrebno preduzeti sve mjere na ažuriranju biračkog spiska u sferi ispisa, izjavio je predsjednik Centralne izborne komisija (CIK) BiH Branko Petrić.

Petrić je istakao da je radionica “Centralni birački spisak – iskustva i preporuke za unapređenje” organizovana danas u Sarajevu s ciljem analize svih otvorenih pitanja u vezi sa ovom temom, te da se donesu zaključci koji bi omogućili da se birački spisak i njegova konzistentnost i kredibilnost podignu na viši nivo, naročito u sferi ispisa glasača.

“Potrebno je da se vidi šta se može preduzeti u okviru postojećih zakonskih normi i šta je potrebno učiniti i predložiti nadležnim organima, parlamentu u vezi sa izmjenama ovog dijela Izbornog zakona jer je praksa pokazala da tu ima određenih problema”, rekao je Petrić novinarima u Sarajevu.

On je naveo da svaki birački spisak ima dvije strane – upis i ispis iz njega, dodavši da je dio koji se odnosi na upis gotovo pa perfektan, da su upisani svi građani koji imaju pravo glasa u BiH, te da tu gotovo i nema problema.

“Određeni problemi se pojavljuju u proceduri ispisa. Birački spisak koji je uvođenjem pasivne registracije 2006. godine sa 2.200.000 narastao na 2.700.000 glasača konstantno raste i sada imamo skoro 3.300.000, što je gotovo jednako broju popisanih stanovnika BiH. To je pitanje koje će se posebno razmatrati”, rekao je Petrić.

On je napomenuo da se problemi koji se pojavljuju na biračkom spisku koriste kao sredstva za manipulaciju.

“Birački spisak kakav god je sada, i ako se na njemu nalaze ljudi koji su umrli, to ne utiče na kredibilnost izbora, nego je samo mogućnost da neko nedobronamjeran iz izborne administarcije, a po nalogu političkih staranaka vrši određene nezakonitosti”, rekao je Petrić.

On je dodao da se CIK ozbiljno sprema za naredne izbore i da se počelo od biračkog spiska kako bi se vidjelo šta nije dobro, ko može i ko je dužan da to popravi, napominjući da CIK uglavnom nema zakonske mogućnosti, ni instrumente da interveniše u centralnom biračkom spisku.

Predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka Nada Batinar istakla je da očekuje da će se usaglasiti bar dio prijedloga koji su inicirani, napominjući da je segment problema definisan, te da je ispravnost unosa podataka među značajnijim elementima ovog procesa.

Ona je izrazila očekivanje da će na ovom skupu biti razmijenjene informacije i dodala da će biti veliki doprinos da spisak u što većem stepenu bude ažuriran za predstojeće lokalne izbore.

Aldin Kurtović iz Odjeljenja za javni registar u Vladi Brčko distrikta istakao je da je mnogo urađeno u protekle dvije godine, da je pregledan upis osoba u matične knjige umrlih od 2003. godine.

“Za dvije godine koliko smo to radili, pregledano je više od 16.000 upisa iz matičnih knjiga umrlih, gdje je ustanovljeno da za nekih 1.368 nije bila evidentirana smrt u bazi. Za njih 1.320 smo izvršili evidentiranje smrti i oni su izbrisani sa biračkog spiska, a za nekih četrdesetak imena traje proces utvrđivanja činjenica jer se podaci ne podudaraju”, istakao je Kurtović.

Centralna izborna komisija BiH uz podršku Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES) organizovala je radionicu “Centralni birački spisak – iskustva i preporuke za unapređenje” koja je održana u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ova radionica okupila je oko 70 učesnika i to predstavnika opštinskih, gradskih izbornih komisija, centara za birački spisak, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, delegacije EU, OSCE-a u BiH, kao i pojedinih ambasada u BiH.