Petrić: Bošnjaci u RS-u, a Srbi u FBiH ubacivali prazne listiće za Predsjedništvo

Početkom naredne sedmice, pretpostavljam, da ćemo utvrditi i objaviti kompletne rezultate opštih izbora u Bosni i Hercegovini za sve nivoe vlasti, potvrdio je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Branko Petrić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Istakao je da su svi postupci, procedure i sva prava po svim segmentima izbornog procesa u BiH propisani Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima Centralne izborne komisije BiH.

“Mi smo rokovnik svih radnji na dan raspisivanja izbora usvojili, objavili ga i dostupan je na web-stranici CIK-a BiH svim učesnicima u izbornom procesu. Mogu da kažem da se do sada taj proces potpuno odvija u skladu s predviđenim rokovima. Sa svih biračkih mjesta u BiH je završeno objedinjavanje rezultata. Oni su uneseni u aplikaciju CIK-a BiH, te dostupni na web-stranici kompletnoj javnosti, odnosno političkim strankama, kandidatima i to po političkim strankama, po kandidatima, po osnovnim izbornim jedinicama, po biračkim mjestima, tako da se to može pratiti”, istakao je Petrić.

Spriječeni pokušaji manipulacija glasovima iz inostranstva

Naveo je da su u Glavni centar za brojanje glasova pristigli glašački materijali koji su propisani da se u njemu broje.

“To je s nekih oko 300 mobilnih timova koji su bili angažovani po ustanovama, putem kojih su glasali i nemoćni ljudi po kućama, po zatvorima, domovima za stare. Tu se broje i nepotvrđeni glasački listići na kojim su glasali birači koji su izbrisani iz redovnog biračkog spiska. Radi se o onim kojim je upućen u inostranstvo njihov glasački paket, a oni su se pojavili u BiH. Takvih je bilo negdje između 3.000 i 3.500. Oko 3.100 je onih koji su glasali, a neko ih je lažno prijavio za glasanje. U našem sistemu kontrole koji imamo je uspostavljen redoslijed i eliminacija naknadno eventualno lažnih listića i to će se pokazati u statistici”, rekao je Petrić.

Rezultati glasanja onih u BiH su, kaže Petrić, objedinjeni i sada je u toku i proces brojanja glasačkih listića iz inostranstva.

“Od početnih 85.000 aplikacija mi smo ovjerili 77.000 i poslali glasačke pakete. Vratilo se oko 64.000, dakle 13.000 se uopšte nije vratilo. Istovremeno, među 64.000 je više od 6.000 paketa neuručene pošte. Među preostalih oko 58.000 je također, 7.000 do 8.000 onih kod kojih je nevalidna i nekompletna dokumentacija. Tako ostaje da je oko 50.000 glasačkih paketa u procesu brojanja. Utvrđivanje rezultata opštih izbora možemo brzo očekivati”, naveo je Petrić.

Moguća nova brojanja glasova

Istakao je da su aktivnosti u Glavnom centru za brojanje glasova počeli u srijedu, te da će biti okončani za nekoliko dana. Direktor Glavnog centra za brojanje glasova i njegovi zamjenici su, navodi Petrić, napravili dinamički plan kako to treba da ide.

“Za sada ide sve po planu, mada nas usporava obim i dodatni sistem kontrole koji do sada nikada nije bio. Naime, nikada nije bio taj obim i višestruka kontrola ovako kao sada. Mi sve dokumentujemo, snimamo. Zato nam to usporava proces. Možda smo jedan dan u kašnjenju, ali ćemo narednih dana to nadoknaditi”, kaže Petrić.

Nakon što CIK BiH naredne sedmice utvrdi rezultate opštih izbora, iza toga, kaže Petrić, oni koji su ovlašteni imaju pravo da ih analiziraju i podnesu zahjtjev za ponovno brojanje, a da podnesu i određene prigovore i primjedbe na moguće tehničke nedostatke.

Oni su veli, sasvim mogući, odnosno da u tim segmentima i elektronskoj aplikaciji nešto bude ispušteno ili dva puta brojano, odnosno prebrojano.

“Tu su prigovori da otklone sve nejasnoće. U tim slučajevima uslijedit će proces prihvatanja opravdanih zahtjeva za ponovno brojanje i eventualno novo utvrđenih rezultata u Glavnom centru za brojanje glasova. To podrazumijeva da ćemo usvojiti i izmijeniti našu prvobitnu odluku nakon čega slijedi potvrđivanje rezultata opštih izbora u BiH. Nadam se, odnosno u to sam siguran, da ćemo u predviđenom zakonskom roku od 30 dana, to jeste do 6. novembra potvrditi i objaviti rezultate na svim nivoima vlasti u BiH”, istakao je Petrić.

On je naveo kako je moguće da bude ponovnog brojanja glasova na određenim biračkim mjestima, ali da je o eventualnim poništenjima rezultata prerano govoriti.

“Za sada ne bismo o nečemu takvom. Mi smo dostavili u skladu s Izbornim zakonom BiH, ispoštovali procedure da ono što birački odbori nisu pravilno utvrdili na biračkom mjestu da se na nivou opštinske izborne komisije izvrši utvrđivanje i objedinjavanje tih rezultata. To smo uradili u skladu sa zakonskim odredbama za cijelu opštinu odnosno grad. I tu je bilo blizu 1.000 brojanja po različitim nivoima. To je nekih 20.000 glasova po nivoima”, istakao je Petrić.

To se, veli Petrić, nije uspjelo u 27 situacija, odnosno na tolikom broju biračkih odbora.

“Naša aplikacija je zatvorena pa su morali dostavljati materijal u Glavni centar za brojanje glasova. Mi smo to uradili u Glavnom centru za brojanje glasova gdje su otklonjene sve nedoumice oko tih glasačkih mjesta. Međutim, sada u ovom procesu i daljnjem procesu kontrole moguće je da se utvrde nepravilnosti koje će izazvati ponovno brojanje. Ponovno brojanje podrazumijeva da se na transparentan način utvrdi pravo stanje. Ako ga nije moguće utvrditi, a nepravilnost je takva ne da može, nego da bi mogla uticati matematički na rezultate izbora tada se stvaraju uslovi za poništenje izbora”, navodi Petrić.

Nepravilnosti je trebalo prijaviti tužilaštvima

Kaže kako je u dosadašnjoj praksi bilo dosta ponovnog brojanja i utvrđivanja pravih rezultata.

“Imali smo i poništavanja i to na onim nivoima i tamo gdje su te nepravilnosti uticale na mandat. Imali smo dvije opštine, Zvornik gdje je to učinjeno. Imali smo i prekinute izbore u Stocu. I na nekoliko mjesta po raznim nivoima smo imali poništenje u svim proteklim izbornim ciklusima. I to nije ništa neobično”, kaže Petrić.

Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o tome da li su uočene nepravilnosti o kojim se govori od početka procesa glasanja na opštim izborima u BiH.

“Slušamo mi te priče: te birački spisak je ovakav-onakav, mrtvi su na biračkom spisku. Mi birački spisak zaključujemo 45 dana ranije i u tom periodu po statistici umre između 4.000 do 5.000 osoba. I oni se nalaze na biračkom spisku. Ne bi ih bilo pod uslovom da je on bio na nultom procentom ažurnosti. Međutim, nije. U tom trenutku se nalazi određeni broj ljudi koji su umrli. Mi smo zajedno sa opštinskim izbornim komisijama i Centrom za birački spisak zabilježili, odnosno obilježili zvjezdicama ili na određeni način pečatima ta mjesta i nigdje, ni na jednom mjestu nismo našli da je neko umjesto tih ljudi glasao”, istakao je Petrić.

Naglašava da su u tom periodu, MUP-ovi izbrisali oko 4.500 osoba zbog smrti s Centralnog biračkog spiska, poništivši im prebivalište i matični broj.

“Ovi što pričaju da se na tom spisku nalaze mrtvi nemaju adekvatne podatke. Oni se po prirodi stvari tu, odnosno njihova imena moraju nalaziti. Ali, niko nikada nije pružio niti jedan dokaz ni na jednom mjestu da je neko glasao umjesto osobe koja je umrla”, poručuje Petrić.

Osvrnuo se i na fotografije koje se pojavljuju u medijima s vrećama glasačkog materijala na ulicama.

“Te fotografije koje se pojavljuju pridaje im se nekakav značaj, bespotrebno. Naravno da se u kamione pakuju vreće, ogromna količina vreća. Tu se radi o 30.000 vreća različitih boja. Naravno, da se pakuju i bacaju u kombije i kamione. Pa, sedam kamiona je sedam dana po cijeloj BiH sakupljalo materijal. Što se tiče glasanja u automobilu, zakonom je propisano u određenim situacijama da ljudi koji ne mogu fizički da pristupe u prostorije na glasačkom mjestu glasaju ispred. Ta procedura se koristi i kod nas i u svijetu. I kod nas se koristila. Neko to fotografiše i kriminalizuje situaciju”, kaže Petrić.

Kriminalizuje se, navodi, i broj nevažećih glasačkih listića. Po dosadašnjim podacima ističe, broj nevažećih glasačkih listića je ili na nivou svih prethodnih izbornih ciklusa ili nešto manji za neke nivoe.

“Ta priča o bugarskom vozu je više lovačka priča. Ponekad nekome to zatreba i onda to medijski artikuliše i ponavlja. Nikada niko nije dostavio konkretno ime i prezime, mjesto i da je neko nešto uradio. Ili ako jeste, ako je bilo sumnje to se dostavlja nadležnim organima jer to su krivična djela. Ko je god imao kakvu sumnju uključujući i nas, nama što je došlo kao indicija, mi smo to proslijedili nadležnim tužilaštvima da to utvrde. Ne idemo mi sada, članovi CIK-a BiH po ulicama i tražimo ko možda nešto u kafani pije ili ispunjava tiket sportske prognoze ili glasački listić. To često više liči na lovačku ili ribolovačku priču”, tvrdi Petrić.

Niko nije glasao umjesto umrlih

Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o tome šta je s glasačkim lističima koji su odštampani, a ispostavilo se da su u međuvremenu osobe umrle, a nalaze se na Centralnom biračkom spisku.

“Ako govorimo za one koji se dostavljaju putem pošte mi smo od prošlih, lokalnih izbora, a sada opštih drugi put primjenili, a to košta dobrih stotina hiljada KM više poštanskih troškova, sistem da pakete glasačkog materijala šaljemo preporučenom poštom, što znači lično uručivanje primaocu. Zato imamo onih više od 6.000 ili skoro deset posto od ukupnog broja neuručenih glasačkih paketa od čega je skoro polovina iz Hrvatske. Ostalo je iz Srbije, Njemačke, Austrije. Pošte rade profesionalno. Ako je neko umro pošta je to vratila, ako je neko nekoga lažno prijavio i njega tamo nema pošta je to vratila”, kaže Petrić.

Kada su u pitanju redovna biračka mjesta u BiH, kaže da se opštinskim izbornim komisijama za svaki birački odbor vrši kompletiranje materijala za sve one koji se nalaze na biračkom spisku plus procenat rezerve ukoliko zatreba opštinskim izbornim komisijama.

“Obično nikada ne treba i to je generalno zanemariv procenat. A, kada su u pitanju neiskorišteni glasački listići prvo se utvrđuje njihov broj na glasačkom mjestu, pakuju se u posebnu vreću, zapečate, stavlja se sve u zapisnik i one se vraćaju. Eno ih neiskorištenih u našem Glavnom centru za brojanje glasova”, navodi Petrić.

Tvrdi da nisu tačni ni navodi o alarmantnom broju nevažećih glasačkih listića na opštim izborima u BiH.

“Često se prave poređenja sa zemljama u okruženju i sa mnogim zemljama gdje je taj procenat manji. Ispušta se, neko iz neznanja, neko namjerno, činjenica da u svim tim zakonodavstvima neispunjeni glasački listići se samo konstatuju na početku u ukupan broj zaduženih glasačkih listića i dalje se brišu iz statistike. Oni se ne tretiraju kao nevažeći. Nevažeći se tretiraju samo od onih glasača koji su glasali efektivno. I takvih nevažečih listića je po raznim zemljama od jedan, dva, tri posto… I kod nas je nešto slično”, tvrdi Petrić.

Priznaje da je naš sistem komplikovan, odnosno mnogo komplikovan, jer se primjenjuje otvorena lista, i to je posebno izraženo, veli Petrić, za kantonalne skupštine u FBiH.

“Stvarno je prosječnom čovjeku teško izabrati. Međutim, po našim propisima nevažeći glasački listić je i onaj kojeg je neko samo ubacio ili vratio prazan, nepopunjen, nediran, napravio krstić, nešto nacrtao, napisao, a također ga nije ispunio. I kada bismo napravili dublju analizu, a neki istraživači, neki koji izrađuju magistarske i doktorske radove, su istraživali to, utvrdili su da je sasvim zanemarljiv stvarni broj nevažećih glasačkih listića koji su nevažeći jer su nepravilno popunjeni. To je najčešće jer je glasano za više kandidata umjesto propisanih pravilima”, ističe Petrić.

Pola-pola

Broj praznih i nevažećih glasačkih listića je na ovogodišnjim opštim izborima, kaže Petrić, otprilike pola-pola.

“Pola je potpuno praznih, a druga polovina nepravilno ispunjenih. I on je toliki. On je takav. Imali smo u proteklim izbornim ciklusima kampanju pojedinih stranaka da glasači ne glasaju uopšte za određene nivoe. To je bila njihova legitimna politika, kao sredstvo pritiska za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Neki sada veoma istaknuti pojedinci iz javnog života kažu da nisu glasali i da ne žele, neko je glasački listić upropastio, neko ga nije ispunio i takav vratio. Mi smo imali u izbornoj kampanji veoma respektabilnih medija koji su u svojim emisijama govorili o izlasku na izbore i glasanju. Takav je koncept bio emisija, da su se javljali građani i to pitanje neizlaska na izbore problematizovali. Zaključci su bili da treba izaći na izbore, pa uništiti glasački listić da ga neko ne bi zloupotrijebio. I to su neki uradili. I pored svega toga taj ukupan zbir je na nivou proteklih i pretprošlih i svakih izbora u BiH. Statistika pokazuje da je to isto svih izbora kada se to nije problematizovalo”, ističe Petrić.

Naglašava da se najjednostavniji listić za članove Predsjedništva BiH često uzima kao parametar.

“Za one nivoe koji su komplikovani je nekako i razumljivo da bude nevazećih listića, ali kako to da neko ne zna za nivo 703, člana Predsjedništava iz RS-a gdje imate dva, tri ili sada kada su bila četiri kandidata to popuniti. Ako uzmete određene sredine u RS-u, povratničke, bošnjačke sredine, a to je sasvim vidljivo iz mjesta, vidjet će se da je tamo 50 do 60, pa čak i 70 posto praznih glasačkih listića. To vidimo i sa pojedinim biračima putem pošte gdje je još veći taj procenat. Ako uzmemo određene sredine u Livanjskom kantonu, povratničke srpske sredine, vidjet ćete da za taj nivo, člana Predsjedništva BiH iz FBiH je 70 posto nevažećih listića. To je bilo u Drvaru gdje ima potpuno praznih, nepopunjenih listića ili nešto napisano prilično ili neprilično, kako kada. To je određeni stav. I mi ne možemo biti za to odgovorni, niti opštinske izborne komisije. To je stav građana BiH o nečemu, da li o politici, o kandidatima, o onome što se nudi”, poručuje Petrić.

Stav je, kaže, i nekih oko 44 do 45 posto da uopšte ne izađu na izbore. To je, veli Petrić, njihov stav, da ne izađu na birališta, da neće.

“Imamo određeni procenat onih koji izađu, pristupe izborima, ali se ponašaju tako da neko glasa kako misli da glasa. Neko ubaci prazan listić, a neki ga karikira i učini nevažećim – nešto napiše. To je stav i to je potrebno analizirati sociološki i politološki i normativno i predložiti određene mjere ako se treba razjasniti zbog čega je to, a ne optuživati CIK BiH što imamo veliki broj nevažećih glasačkih listića. Ili što veliki broj ljudi nije izašao na izbore”, stava je Petrić.

Izbor Komšića u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom BiH

Govorio je i o izboru Željke Komšića za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda.

“Mi smo kandidaturu Željke Komšića ovjerili. Ona je prošla ovjeru u skladu s izbornim zakonom BiH. Svako je imao pristup Sudu BiH na naše akte i Ustavnom sudu BiH jer su ta pitanja ona koja su iz domena ljudskih prava i imaju mogućnost stoga i pristupa Ustavnom sudu BiH. Ovjeren je kao kandidat, rezultati su to glasanja i mi to procesuiramo u skladu s našim propisima. I po sadašnjoj situaciji njegova pobjeda će biti ovjerena, a mandat dodijeljen. To je bilo po istim propisima već dva puta. Ono se sada više politički osporava. Ne ulazim u to je li opravdano ili neopravdano. To je stvar ustavnog i zakonodavnog okvira”, poručuje Petrić.

Sada kada se uspostavi novi parlament, Parlamentarna skupština BiH, cijeni Petrić, “neka se na njemu mijenja Ustav BiH, neka se mijenja Izborni zakon BiH”.

“Kako bude uređeno Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH tako će biti. Mi nismo u situaciji da opserviramo ili odlučujemo o drugim pitanjima, sem o onom – zakonitosti. A, to je, u slučaju Komšića, do sada sve bilo po zakonu”, naglasio je Petrić.

Obmana birača

Predsjednik CIK-a BiH govorio je i o najavama pojedinih stranaka da će odbiti mandate, odnosno njihovi predstavnici neće ući u parlamente i skupštine.

“U nekim našim stručnim radovima i našim edicijama koje izdajemo ja sam istraživao, pisao i objavio članak koji se upravo zove obmana birača kao (ne)legitimno sredstvo osvajanja vlasti. Svi koji izlaze na izbore predstavljaju se glasačima, građanima da će da uđu u vlast i da će je vršiti u njihovom interesu. Niko se tamo ne bori da bude opozicija, nego vlast. I kada bi neko rekao da će biti opozicija niko za njega ne bi ni glasao. Vjerovatno. Jer se bori za vlast, ne za opoziciju. Prema tome gledajući, sociološki i politološki to bi bio najgrublji vid obmane birača. To su trebali reći biračima prije, u kampanji: oni se kandiduju, eto glasajte za nas, ali mi nećemo prihvatiti mandat, pa da vidimo kakav bi onda bio rezultat!?”, kaže Petrić.

Međutim, navodi, to je jedno sredstvo gdje je moguća blokada institucija.

“Ali je ustavni i zakonski okvir to prepoznao i regulisao. Zato su liste otvorene, velike, svi politički subjekti imaju mogućnost da onoliko koliko se bira predlože kandidata plus određeni broj po pet kandidata. Mandat u principu osvaja svaki 13. do 15. kandidat. Pa, ako neće onaj koji ga je dobio ima onaj iza njega. Ako neće svi sa liste ima lista koja hoće. Uglavnom postoji procedura da se kolektivni organi, parlament konstituiše”, poručio je Petrić.

CIK BiH će tražiti rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH

Kaže kako su kao CIK BiH krajem prošle godine u pripremi za opšte izbore 2018. napravili plan kompletnih aktivnosti kako bi sve bilo spremno na dan raspisivanja izbora početkom maja, i normativno i tehnički.

“Tada smo procijenili da ćemo mi morati primjeniti odredbe člana 10.12 Izbornog zakona BiH. Tamo stoji da nakon svakog popisa stanovništva CIK BiH određuje broj i nacionalnu strukturu delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svakog kantona. Ti su se uslovi stekli prvi put 2016. godine objavom popisa stanovništva, odnosno konačno 2017. nakon završetka regulisanja procesa apelacija oko popisa, kada je sve postalo jasno. Zakonodavac uvijek ima mogućnost, odnosno obavezu da implementira odluku Ustavnog suda BiH i mogućnost da po svojim namjerama, političkim uredi određeno pitanje uključujući i to. To pitanje je od 2002. od implementacije odluke o konstitutivnosti naroda tako regulisano i nije konzumirano jer nije bilo popisa. Mi smo očekujući da zakonodavac to riješi, taj rok prolongirali do kraja februara 2018. kao krajnji kada bi mi to trebali da uradimo da bi ostavili dovoljno vremena nekome ko to želi ili ima kapacitet pristupa Ustavnom sudu BIH, jer je to opšti akt, da on ocijeni zakonitost tog akta CIK-a BiH i da ostane dovoljno vremena do raspisivanja izbora”, kaže Petrić.

Tada su, veli, neka pitanja otvorena, šta i kako primjeniti, koje norme. Svako od članova CIK-a BiH je kaže, službi dao neke svoja viđenja da oni naprave opcije koje su moguće da budu na stolu.

“Napravljene su dvije sa dodatne dvije koje su proistekle iz rasprave, pa ih je bilo ukupno četiri. Za sat je to negdje bilo fotografisano i poslano šefovima političkih stranaka gdje smo mi optuženi za izdaju, rušenje ustavnog poretka, rušenje federalnog poretka i sva moguća rušiteljska djela. Tako da smo u tom segmentu naišli na izuzetno veliko nerazumijevanje i optužbe. Mi smo tu aktivnost zaustavili očekujući pojačane aktivnosti zakonodavaca da to riješi, što bi nama stvarno olakšalo tu situaciju. Međutim to se nije desilo. I evo sada dolazi situacija u kojoj će se opet krug zatvoriti i opet pred CIK BiH doći da to uradi. To će doći vjerovatno od istih onih koji su nas optuživali za rušenje ustavnog poretka”, ističe Petrić.

A, kaže da su tada htjeli, da stave te opcije, čak možda i provedu neku javnu i stručnu raspravu o prijedlozima za rješavanje načina popune delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“Pretprostavljam da će u narednom periodu i to pitanje doći na dnevni red. Sada nam je prioritet završavanje u ovom momentu poslova oko neposrednih izbora. A, ako se pred CIK BiH to postavi, a procjenjujem da hoće mislim da ćemo mi odgovoriti tom zadatku”, poručio je Petrić.

NIje mogao potvrditi da li će se kod donošenja odluke primjeniti popis iz 1991. ili 2013. godine.

“Ne bi sada o tome šta ćemo primjeniti. Ima tu više varijanti. Postavlja se pitanje koji popis, da li neka kombinacija, jer odredbe Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH nisu baš identične. Čak ima apelacija i protiv odredbi Ustava FBiH koji to reguliše, pa će se postaviti pitanje sublimacije jednog ili drugog propisa, jednog ili drugog popisa. Vidjet ćemo šta će kolege reći, koja će većina prevladati u CIK-u BiH. Šta god bude, kakva god odluka bude pretpostavljam da će je neko osporavati pred Ustavnim sudom BiH”, navodi Petrić.

Ako je Ustavni sud BiH takvu kakvu je budu donijeli potvrdi ona će biti takva i nesporna, a ako je, kaže Petrić, ne potvrdi, odnosno djelimično stavi van snage napisat će zbog čega je to i šta je trebalo primjeniti.

“I ako to bude mi ćemo upravo tako uraditi i opet će ona biti ustavna. Ja na taj način vidim izlazak iz ove situacije oko Doma naroda Parlamenta FBiH”, kaže Petrić.

Zastrašivanja članova CIK-a BiH – neće proći

S obzirom da je u proteklom periodu bilo određenih prijetnji članovima CIK-a BiH, s predsjednikom te državne institucije razgovarali smo i o tome da li su im životi ugroženi.

“To bi trebalo pitati svakog člana, jer je to subjektivni osjećaj svakoga. Ovdje neke kolege i koleginice koje su iz Sarajeva, kažu da se osjećaju vrlo neprijatno i da su pogotovo preko društvenih mreža, na kojima imam tu sreću da nisam, na tim novotarijama, napadani. Ja niti to pratim niti sam tamo, niti čitam, niti me interesuje. Međutim, tamo se vrlo ozbiljne, paušalne kvalifikacijemiznose prema članovima CIK-a BiH, pa nije isključeno da se neko osjeća ugroženim. Kada vidimo u drugim zemljama koje posjećujemo za izbore, a posjećujemo mnoge, zemlje slične nama, veće od nas, koje su na većem stepenu demokratije i razvoja vidimo kakve su mjere bezbjednosti zapitamo se. Ne treba da zaboravimo da smo mi članovi CIK-a BiH bili u Parlamentu BiH zarobljeni od nekih, da smo 24 sata proveli tamo sa mnogim drugim koji su se tu našli. Niko živ nije reagovao na to”, kaže Petrić.

Čak je, veli, bilo nekih najava da će se prema CIK-u BiH “ići i da će se koristiti određena sredstva kao pritisak”.

“Za sada smatram to kao sredstvo pritiska i udara na našu nezavisnost. Ali, ne vjerujem da to može dati neke rezultate, nego da ćemo mi biti i dalje profesionalni. To zastraživanje neće proći. Malo smo mi tvrđeg materijala. To zastrašivanje ne bi dalo nekog ozbiljnijeg efekta”, poručio je Petrić.