Pet prijedloga za prevazilaženje krize u Bosni i Hercegovini

U Zagrebu je nedavno u organizaciji Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Centra za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba i Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, uz podršku Europskog fonda za Balkan (EFB), održan ZAGREBAČKI PLENUM – QUO VADIS, BALKAN?

Tokom dva dana, u Zagrebu okupilo se više od 50 domaćih, regionalnih i međunarodnih stručnjaka, zvaničnika, poslanika u nacionalnim parlamentima i Europskom parlamentu, diplomata, povijesničara, novinara, publicista, predstavnika akademske zajednice i istaknutih aktivista iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Kosova.

Na plenumu je ukazano i na poguban utjecaj Rusije na situaciju u regionu, kao i na činjenicu da je ruska agresija na Ukrajinu u potpunosti izmjenila krvotok međunarodnih odnosa, te da će sve zemlje u regionu, bez izuzetka, morati oprijediliti prema njima. Ocijenjeno je i da spoljne politike Hrvatske i Srbije prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori narušavaju dobrosusjedske odnose i destabiliziraju cijeli region.

Zagrebački plenum usvojio je i neke od mjera i zaključaka, koje je sačinila i iznijela Vesna Pusić, nekadašnja ministrica vanjskih i evropskih poslova u Vladi Hrvatske. Zaključci se tiču konkretnih prijedloga modela integracije Zapadnog Balkana u Evropsku Uniju i posebnu podršku Bosni i Hercegovini u prevazilaženju trenutne političke krize u pet tačaka:

– Pojačati prisutnost/brojnost EUFOR-a na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;

-Započeti s izradom demokratskog Ustava BiH koji bi zamjenio četvrti dodatak Mirovnog sporazuma iz Dejtona;

-Započeti s izradom izbornog zakona koji bi vodio računa o dvije bitne komponente: koncipirao BiH kao građansku državu (jer savremene demokracije ne poznaju drugi model) i istovremeno uveo neke mehanizme zaštite kolektivnih etničkih prava. S obzirom na nedavnu prošlost i aktualnu političku klimu, nužno je voditi računa o zaštiti i garantiranju kolektivnih prava pojedinih naroda. Za to postoje mnogi primjeri u svijetu koji se mogu koristiti. No, to ne može biti umjesto ili na štetu temeljne ideje građanske države – jedna osoba, jedan glas. Zaštita kolektivnih prava je dodatni oblik spriječavanja moguće etničke diskriminacije, a ne zamjena za jednakost svih građana u njihovim pravima;

-Insistirati da se sve promjene u vezi sa članstvom u EU odvijaju istovremeno i na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;
o Razvijati političko partnerstvo sa ne-etničkim političkim strankama i liderima.

-Razvijati političko partnerstvo sa ne-etničkim političkim strankama i liderima.