Pendeš: Vjerujem da u RS-u građani nisu protiv članstva u NATO-u

Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš u intervjuu za Anadolu Agency (AA) istakla je kako se ne boji mogućeg referenduma o pristupanju Bosne i Hercegovine NATO savezu, te da je uvjerena da u bh. entitetu Republika Srpska protivljenje članstvu BiH u NATO-u nije takvo kakvim se predstavlja.

Naglasila je da je referendum demokratski alat, u svakom društvu kao i da je u određenom broju zemalja koje su postale članice NATO-a i članice EU on proveden.

“Referendum je rekao da većina građana tih država žele biti članice i NATO-a i EU. Zato mi kao osobe koje rukovode, odnosno su na čelu institucija BiH, ali i predstavnici medija imamo obavezu i zadaću da prezentiramo koje su to uistinu vrijednosti i benefiti članstva u NATO-u. Tako da i ako dođe do referenduma, kako mi znamo kakav će biti ishod na referendumu? Mi imamo obavezu da ljudima prezentiramo da je puno bolje biti članica NATO saveza nego ne biti, zbog više razloga prvenstveno sigurnosnih. Čim je sigurnost unutar neke države i stabilnost, naravno, to znači da ćete morati raditi na reformama unutar svoje države kako bi ona bila stabilna i funkcionalna. Automatski stabilnost i sigurnost stvaraju uvjete za određene investicije”, navela je Pendeš.

Ministrica odbrane BiH naglašava da “čim postoje mogućnosti da neko investira u državu to znači ekonomski razvoj, koji je na neki način zagarantiran, a time i prosperitetna budućnost države”. To, navodi Pendeš, jedno drugo veže.

“U tom smislu ja nekako uopće nemam bojazni od referenduma, ako svi mi pravilno i na adekvatan način prezentiramo šta su to benefiti, i ako to pokažemo na praktičan način”, istakla je Pendeš.

Na navode da u RS-u tvrde kako ima puno protivnika za članstvo BiH u NATO savezu, ministrica odbrane BiH je navela kako ona to “ne misli”.

“Mislim da kada su bile poplave, prije skoro dvije godine, pokazalo se da institucija koja je dala najveći doprinos u pomoći građanima u smislu čuvanja i zaštite i života, a također i materijalnih resursa su bile Oružane snage BiH. OS BiH su jedinstven sustav, znači, nema tu podjela. Niti se gledalo kome pomažete na tom području cjelokupnom zahvaćenom poplavama, niti je osoba kojoj je trebala pomoć gledala je li pripadnik OS BiH, pripadnik nekog i kojeg naroda. Mislim da su OS BiH i Ministarstvo odbrane BiH najbolji primjer na koji način treba voditi reformu, generalno u BiH”, poručila je Pendeš.

Naglasila je da kada se počelo sa reformom, odnosno kada se 2004. utemeljilo Ministarstvo odbrane BiH te donešena dva zakona, da je tada Predsjedništvo BiH donijelo odluku o veličini, strukturi i rasporedu OS BiH. To se sve temeljilo, navodi Pendeš, na popisu iz 1991. godine, ali na konsenzusu i adekvatnoj zastupljenosti predstavnika tri konstitutivna naroda, i onih koji se ne izjašnjavaju kao oni. Često se, navodi, “zloupotrebljava izraz ‘ostali’, ostali nisu ostali jer su to u biti nacionalne manjine ili pripadnik nekog naroda koji ne pripada nekom od tri konstitutivna naroda”. U BiH je kao i u bivšoj Jugoslaviji, kaže Pendeš, bilo i Rusina, Ukrajinaca, Jugoslovena…

“Dakle, uopće se ne bojim referenduma ako institucije BiH, predstavnici Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova, Vijeća ministara BiH po dubini do najniže lokacije budu radile na kvalitetnom promoviranju vrijednosti NATO-a. Mislim da trebamo više prezentirati koji su to benefiti od članstva u NATO-u, da ljudi u BiH ne doživljavaju NATO kao prijetnju ili kao savez koji nije baš prihvatljiv ni sa njihovog političkog ili nacionalnog ili bilo kojeg drugog aspekta. OS BiH su pozicionirane u cijeloj BiH i mi želimo da svaka regija ima neku od postrojbi, jer želimo taj bliži kontakt između OS BiH i stanovništva. Tako svaki stanovnik BiH Oružane snage BiH doživljava kao svoje, a ne kao nekog neprijatelja. Zbog toga mislim da bez obzira na određena medijska istupanja ili kako to nazvati, ja nisam zabrinuta i ne bojim se referenduma”, cijeni Pendeš.

Aktiviranje MAP-a do sredine godine

Ona je navela kako je NATO sistem kolektivne sigurnosti koji Bosni i Hercegovini i državama kao BiH garantira mir i sigurnost.

“Mi smo mala država koja nema dovoljno sredstava da bi razvijala sve vidove i rodove Oružanih snaga. Zbog toga je jako bitan ovaj kolektivni sustav sigurnosti, jer razvijate određene specifičnosti koje dajete na raspolaganju tom cjelokupnom sustavu u familiji NATO-a. Srbija kao članica Partnerstva za mir iako se opredijelila za neutralnost, opredijeljena je za mir i kao susjed imamo jako dobre odnose ali i dalje radimo na njihovoj izgradnji. Ja sam uvjerena da u jednom momentu će doći do promjene političke klime u Republici Srbiji gdje će ljudi shvatiti da je budućnost i za Srbiju, a ne samo za BiH, nego i cijeli ovaj region članstvo u NATO savezu”, smatra Pendeš.

Ministrica odbrane BiH navela je da je optimista, ali i svi u BiH da će do Samita NATO-a u Varšavi BiH aktivirati Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u, odnosno da se za BiH aktivira MAP do tada.

“Ja sam optimista. U određenim situacijama čovjek vjerovatno kao što sam ja, sada kao ministrica obrane BiH svoj optimizam baziran na činjenicama. Činjenice jesu da smo mi prošle godine uknjižili 23 lokacije, doduše na području Federacije BiH, ali naravno očekujemo još sudska rješenja i za određeni broj lokacija na području Republike Srpske da se može uknjižiti. I time bismo u biti pokazali kredibilan napor da Bosna i Hercegovina zbilja radi na procesu uknjižbe. Iako je 2010. taj uvjet u Tallinu postavljen više kao tehnički, on je postao politički. On je kompliciran i kompleksan, jer uknjižba imovine je nešto što još uvijek bez obzira da li se radilo o instituciji BiH ili privatnoj osobi, ukoliko nemate harmoniziranu imovinsko-pravnu dokumentaciju, ukoliko postoji razmimoilaženje, odnosno neharmonizacija što se tiče površina u katastru, odnosno gruntovnici logično je da morate provesti određeno vrijeme u dokazivanju toga. Tako i mi u Ministarstvu odbrane BiH imamo između 20 i 22 lokacije za koje zbilja ne postoje tehnički uvjeti, čak iako bi postojala puna politička suglasnost i konsenzus za uknjižbu, da bi smo bili u mogućnosti uknjižiti ih zbog toga što je to društvena imovina. Dakle, nije ni državna, niti je uknjižena na bivši Savezni sekretarijat narodne odbrane (SSNO) ili entitete nego je društvena imovina. Samim tim podrazumijeva da bi se morali pokrenuti određeni procesi u cilju pretvaranja društvene imovine u državnu kao titulara”, pojasnila je Pendeš.

Navela je da Ministarstvo odbrane intenzivno radi na dokumentu pregled odbrane. Istakla je da postoji zaključak i obaveza Ministarstva odbrane da do 29. februara u Predsjedništvo BiH pošalje usuglašeni prijedlog pregleda odbrane. Taj dokument, naglašava Pendeš, će definirati razvoj Oružanih snaga BiH u narednih deset godina.

“Mislim da će doći do određenih izmjena. Mislim da ćemo smanjiti određeni broj lokacija za uknjižbu, baš iz navedenog razloga. To prvo što ne možemo uknjižiti ih na Ministarstvo odbrane BiH, a drugo što smo zaključili ukoliko napravimo malo reorganizaciju u okviru Oružanih snaga BiH da nam neke lokacije neće biti ni potrebne. U tom smislu mislim da će doći do promjena. Znači maksimalno radimo sve zajedno sa svim institucijama na razini Vijeća ministara BiH i Pravobraniteljstvom BiH kako bi smo što prije uknjižili što veći broj lokacija. Mislim da je to prepoznato od NATO partnera kao jedna aktivnost na kojoj zbilja intenzivno radi i Ministarstvo obrane, ali i Pravobraniteljstvo BiH”, smatra Pendeš.

Cijeni kako će dokument pregled obrane Predsjedništvo BiH do kraja ovog mjeseca usvojiti, s obzirom da će ga Ministarstvo odbrane BiH uskoro poslati.

“Uvjerena sam da će oni usvojiti taj pregled odbrane. I to je jedan od partnerskih ciljeva koji smo mi prezentirali prema NATO-u. Mi i dalje intenzivno sudjelujemo u mirovnim operacijama iako smo mala zemlja, te iako je naš proračun ograničen. Značajno smo uradili aktivnosti i posla na uništavanju viška naoružanja i municije, tako da mislim da i ovo podnošenje aplikacije za članstvo BiH u EU, kao i aktivnosti koje smo mi odradili govori da postoji jedan pozitivan pomak u BiH. To je istinski pokazatelj da su ljudi opredijeljeni bar pozicija, političke stranke koje su u vlasti u Vijeću ministara BiH i na nižim razinama, za euroatlanske integracije. U prvom redu za evropske, a obzirom da se ne može previše praviti velika razlika između evropskih i atlanskih integracija jer procesi, obveze koje ima buduća članica su ustvari skoro pa iste”, ocijenila je Pendeš.

Naglasila je da se sada govori o aktiviranju MAP-a, jer postoje još određene aktivnosti koje se postavljaju pred zemlju, a to su reforme u oblasti i prava, finansija, ljudskih prava… vezano za punopravno članstvo u NATO-u. To je ono isto, navodi, što je vezano i za članstvo u EU.

“Kada se aktivira MAP onda NATO postavi određene ciljeve. Već su nama ti postavljeni ciljevi prezentirani 2010. godine šta je nužno uraditi. To je ono što je nužno u BiH kako bi ona bila funkcionalna zemlja: reforma ustava, garant, odnosno zaštita ljudskih prava, sloboda, potpuno funkcioniranje pravosudnog sustava, da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala. To su sve neke aktivnosti ili bolje rečeno obaveze koje smo mi kao zemlja u biti i prihvatili. I to ne samo kroz obaveze od NATO-a, nego i kroz obaveze Evropske unije. Tek po primanju aplikacije, odnosno aktiviranju MAP-a velike su aktivnosti i zadaće pred BiH. Neću samo reći pred Ministarstvom odbrane BiH, već svim institucijama BiH. Ali, obzirom da smo mi značajno radili što se tiče našeg vanjskopolitičkog angažmana u smislu lobiranja, prezentiranja, a jako je bitno da se pravovremeno prezentiraju postignuća i Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH i države u cjelini, mislim da nama to daje dovoljno elemenata da BiH aktivira MAP, odnosno da se za BiH aktivira MAP”, smatra Pendeš.

Neutemeljena priča o zveckanju oružjem na Balkanu

Priču o ponovnom zveckanju oružja na Balkanu nakon najava Hrvatske o nabavci balističkih raketa, te odgovoru Srbije da će učiniti isto kao kontramjeru smatra neutemeljenom.

“Ne dijelim takvo mišljenje da se zvecka oružjem. Mislim da vjerovatno svi mi u svojim istupima trebamo, pogotovo imenovane osobe voditi računa o javno izgovorenoj riječi, ali isto tako i mediji, novinari trebali bi voditi računa. Nije suština da se prodaju novine ili vijesti na takvim pričama, nego je suština da se intenzivno radi na izgradnji mira i povjerenja na ovom području. Obzirom da postoji sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja koji je jasno definirao koliko komada, brojeve, svaka od država potpisnica sporazuma BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora imaju mogu odgovorno reći da je priča o strahu od naoružavanja neutemeljena”, ističe Pendeš.

Naglašava da postoje kontrole i inspekcije između četiri države svake godine i to ukoliko je potrebno jednom ili dva puta godišnje. U skladu s tim, navodi Pendeš, inspektori iz BiH idu u preostale tri države, a njihovi inspektori dolaze u BiH. U sklopu toga, kaže Pendeš, se razmjenjuju informacije koje su transparentne.

“Nijedna od država u biti nije postigla ni blizu limita koliko ima mogućnosti da razvija svoju vojsku i nabavlja naoružanje. Neke od te četiri države, da li se radilo o BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori može trenutno da ima bolje financijske mogućnosti u smislu možda bolje pozicioniranog Ministarstva obrane u okviru proračuna tih institucija i u mogućnosti je da modernizira svoje oružane snage. Ali, bez obzira što ih i modernizira i nabavlja oružje to nije ni blizu gornje granice. Tako da ta priča o zveckanju naoružanja po meni je neutemeljena i mislim da svaka od četiri države uvažavajući sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja i ukoliko ima mogućnosti ima pravo izvršiti nabavke. Mislim da je to neprimjereno, često zloupotrebljeno, za dnevno političke svrhe i mislim da svako od nas treba imati odgovornost svako ko predstavlja ministarstvo odbrane u sve četiri države, političari koji vode te države. Prema tome mi ne trebamo dozvoliti da je neko veći dušebrižnik za BiH osim nas u BiH. To isto važi i za ove ostale zemlje u regionu”, ocijenila je Pendeš.

Ministrica odbrane BiH naglašava da Republika Hrvatska Bosni i Hercegovini može pomoći ne samo na atlanskom nego i evropskom dijelu puta zato što je Hrvatska i članica EU.

Do sada su, navodi, ministarstva odbrane BiH i Hrvatske veoma dobro sarađivala, ali očekuje da će to biti i intenzivnije u narednom periodu, odnosno da će Ministarstvo odbrane Hrvatske raditi zastupajući interese BiH.

“Vjerojatno ćemo uskoro imati bilateralni susret, tako da će novi ministar obrane doći u BiH pošto sam ja posljednji put bila u Hrvatskoj. Očekujem da tokom posjete ministra odbrane Hrvatske BiH neće doći do promjene politike, već da će ona biti intenzivnija u promoviranju postignuća i potrebi da BiH bude i članica EU i NATO-a saveza”, rekla je Pendeš.

Ističe kako u Ministarstvu odbrane BiH nastoje da bilateralni odnosi BiH sa susjedima prvenstveno, Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom budu na najvećoj mogućoj razini. Ministrica Pendeš cijeni da jačanja povjerenja “ne može biti ukoliko nema kvalitetne saradnju ili ukoliko postoje otvorena pitanja”.

“Mi nemamo nikakvih otvorenih pitanja sa aspekta Ministarstva odbrane BiH. Naravno imamo određenih problema, a to su više tehničke naravi, prvenstveno zbog ostvarivanja prava na mirovinu određenog broja pripadnika sada OS BiH. Ali, i to kroz naše bilateralne sporazume pokušavamo rješavati šaljući ekipe u Srbiju. Inače, mislim da nikada možda nije bila bolja saradnja između BiH i susjednih država. Naravno nije tome zaslužno samo Ministarstvo odbrane BiH u ovoj ili prošloj godini nego svi mi od samog utemeljenja Ministarstva odbrane do sada jer smo nastojali iz godine u godinu jačati te bolje odnose, suradnju, razmjenu informacija”, naglasila je Pendeš.

Učešće pripadnika BiH u misijama će se nastaviti

Navodi kako je učešće predstavnika Bosne i Hercegovine u mirovnim misijama visoko ocijenjeno, te kako će se sa tim aktivnostima nastaviti i u narednom periodu.

“Ministarstvo odbrane BiH predlaže Predsjedništvu BiH koje donosi konačnu odluku kao vrhovni zapovjednik OS BiH o učešćeu pripadnika BiH u mirovnim misijama, ali i isto tako i kao institucija koja je zadužena za vanjsku politiku. Mislim da će BiH i dalje nastaviti aktivno sudjelovati u mirovnim misijama i u okviru koalicije sa NATO savezom, ili državama NATO saveza, ali isto tako i pod pokroviteljstvom UN-a. Sve će to ovisiti naravno i o sredstvima koje u proračunu možemo predvidjeti za takve aktivnosti, Ukoliko nađemo i određeni broj zemlja sa kojima možemo bilateralno da osiguramo određenu donaciju kao pomoć sigurno ćemo i na taj način potpisati sporazume koji u skladu sa Zakonom o upućivanju pripadnika OS BiH, državnih i policijskih službenika o upućivanju u mirovne misije mora biti u potpunosti zadovoljen. Također, mora postojati i adekvatan parlamenatrni nadzor, jer sve mora biti transparentno”, ističe Pendeš.

Obzirom da je BiH potpisala sporazum i sa EU, sa njihovim snagama, cijeni Pendeš, to opet daje mogućnost da BiH svoje pripadnike u budućnosti može angažirati na tom polju eventualno ako budu neke krizne situacije. Omogućeno je, ističe Pendeš, da bh. predstavnici mogu zajednički nastupati i sa Srbijom.

“Osigurana je saradnja sa Hrvatskom u okviru NATO-a, a u jugoistočnoj Evropi kojoj pripada BiH, jer smo dio tog područja možemo sarađivati i sa Crnom Gorom, Makedonijom sa kojima sutra zajednički možemo nastupati ako postoji zajednički interes. No, sve to mora biti potkrepljeno i financijskim sredstvima”, kaže Pendeš.

Ministrica odbrane BiH cijeni kako je jako bitno da se što prije popuni jedno od dva mjesta zamjenika ministra odbrane nakon što je krajem prošle godine zbog prekompozicije vlasti na državnom nivou sa tog mjesta smijenjen doskorašnji zamjenik ministra odbrane BiH Emir Suljagić.

“Smatram da je jako bitno da se to mjesto popuni. To ne ovisi od mene, jer za razliku od drugih ministarstava, u Ministarstvu odbrane BiH jasno je definirana pozicija zamjenika u ovom slučaju nedostaje osoba – zamjenik ministra za politiku i planove, gdje postoje četiri sektora koja su njegovoj direktnoj nadležnosti. Ministar obrane BiH jeste odgovoran, ali ipak, zamjenici su bitni. Podijeljene su na neki način odgovornost između ta dva zamjenika koji moraju voditi računa o mnogim stvarima. U ovom slučaju politike i planovi donose se ključna akta kao što je primjer i pregled odbrane, međunarodna suradnja, intenzivno se radi na reviziji dokumenata, pripremi prema NATO-u, odgovor na određene upitnike, suradnji sa vojnodiplomatskim predstavnicima, K 4, i obavještajni poslovi. To je sve sada u biti podijeljeno, pa tako zamjenik za resurse, ja, tajnik, i određeni broj ljudi malo više se moramo angažovati kako bi se to pokrilo”, navodi Pendeš.

Ona naglašava da bi imenovanje zamjenika ministra za politiku i planove, omogućila da jedna osoba koordinira poslovima, što bi dovelo do toga da onda nema potrebe sa više ljudi sjedati i dogovarati poslove iz te oblasti.

“Onda bi bilo dovoljno da sjednemo ja i moja dva zamjenika i eventualno tajnik da bi se mogli određeni napuci dati ljudima šta trebaju raditi u okviru svojih nadležnosti. Mislim da je jako bitno da se što prije imenuje i zamjenik i naravno i ministar u Vijeću ministara BiH jer ipak, kada je kompletno Vijeće ministara lakše se radi”, smatra Pendeš.

Marama ne može biti sastavni dio jedinstvene uniforme

Ministrica odbrane navodi kako Ministarstvo odbrane odnosno OS BiH imaju jedinstvena pravila, a između ostalog, jedinstevna pravila podrazumijevaju i jedinstvenu uniformu. Sve što izlazi iz okvira jedinstvene uniforme, navodi Pendeš, je neprihvatljivo.

“U okviru lokacija Oružanih snaga BiH smo organizirali određena mjesta za muslimane i katolike i pravoslavce da mogu za određene dane i datume značajnije organizirati vjerske ceremonije. I to je u planu aktivnosti jer zajednički program i plan rada koji je odobren i predložen prema Vijeću ministara BiH sadržava i određene aktivnosti koje svaki od šefova organizacijskih cjelina predlaže. Imamo vojnog muftiju, vojnog biskupa, i dušobrižnika za pravoslavne. Oni predlažu, raspravljamo, pošalje se i postaje sastavni dio programa rada Ministarstva odbrane BiH. Bilo je pokušaja u Ministarstvu odbrane BiH da određeni broj žena nosi marame, ali marama nije sastavni dio OS BiH, odnosno uniforme i u tom smislu ne može se nositi. Drugo je kada vi idete na molitvu. Kada idete na molitvu logično je da imate maramu. Ali, marama nije sastavni dio kompletne jedinstvene uniforme, to je dio molitve, i koristi se samo u periodu kada se molite”, naglasila je Pendeš.

Ministrica Pendeš rekla je kako je Republika Turska zagovornik kada je u pitanju priključenje BiH u NATO, odnosno aktiviranje MAP-a.

“Mi imamo kvalitetne sporazume i oblike suradnje vezano za školovanje, posjete, edukacije kraće ili duže, a značajna je pomoć Republike Turske u modernizaciji OS BiH kroz određena sredstva. Naš najznačajniji partner su SAD, a imamo i Kinu koja nije članica NATO saveza, ali mislim da sa Turskom imamo kvalitetne odnose i mislim da će se raditi na njihovom jačanju”, poručila je u intervjuu za Anadolu Agency Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH.