Pejanović: BiH više ne liči na “leopardovu kožu”
Bosna i Hercegovina više ne liči na “leopardovu kožu” kada je u pitanju etnička izmiješanost njenog stanovništva, što pokazuje i komparativna analiza posljednjeg popisa stanovništva prije rata 1991. i popisa iz 2013. godine, izjavio je danas novinarima u Sarajevu prof. dr. Mirko Pejanović na predstavljanju posebnog izdanja Akademije nauka i umjetnosti BiH “Demografske i etničke promjene u BiH”.
Kako je naveo prof. Pejanović, jedan od autora u ovoj publikaciji, prema popisu iz 1991. godine, kada je u BiH bilo 109 općina, 91 je bila multietnička. Od toga je 46 općina bilo po etničkom sastavu tronacionalno, u skoro približnim odnosima Srba, Hrvata i Bošnjaka. Zatim bilo je oko 40 općina koje su imale dvonacionalni sastav, u približnim odnosima dva naroda.
– Sada imamo 141 općinu u oba entiteta, bez Brčko Distrikta, ali je situacija potpuno obrnuta. Dvije trećine od 141 općine u BiH imaju dominantnu, apsolutnu ili dvotrećinsku većinu, samo jednog naroda. Samo 20 općina u RS-u i 22 u Federaciji imaju donekle multietničku strukturu. Dakle, pretežna većina općina u BiH nije više multietnička kako je to bilo prema popisu iz 1991. godine – kazao je prof. Pejanović.
Po njegovim riječima, sad se postavlja pitanje gdje je to grupisanje otišlo, gdje je ta homogenizacija.
– Na neki način formirana su tri područja u BiH u kojima se oblikovalo većinsko življenje jednog naroda. U Republici Srpskoj 80 posto i više stanovništva čine Srbi. U Federaciji 70 posto stanovništva su Bošnjaci, dok Hrvati većinski žive u dijelovima Federacije. Samo 29.000 Hrvata živi u Republici Srpskoj – kazao je on.
U Federaciji BiH, u pet kantona Bošnjaci su većina od 70 do 90 posto (Kanton Sarajevo, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski i Bosanskopodrinjski kanton). Hrvati su se homogenizirali i grupisali (više od 70 posto) u tri kantona i jednom mješovitom (Zapadnohercegovački, Livanjski i Posavski kanton, a u Hercegovačko-neretvanskom su Hrvati relativna većina).
– Dakle, formirala su se tri prostora gdje jedan od tri naroda živi kao većinski. To je na neki način rezultat etnopolitika i homogenizacije u poratnom periodu i nasilnog progona u ratnom periodu. Samo su dvije sredine ostale multietničke, Distrikt Brčko i Grad Mostar – zaključio je prof. Pejanović.
Posebno izdanje “Demografske i etničke promjene u BiH” je zbornik gdje su svoje radove u vezi sa popisom stanovništva iz 2013. godine objavili poznati stručnjaci: Mirza Emirhafizović, Hasan Zolić, Ivan Cvitković, Slavo Kukić, Zlatiborka Popov Momčinović, Mirko Pejanović, Adila Pašalić Kreso, Muris Čičić i Braco Kovačević.
