Jedan od najkvalitetnijih u Evropi
Pčelinji otrov izuzetno cijenjen i tražen, proizvodi se i u BiH, kilogram oko 40 hiljada maraka
U Savezu udruženja pčelara upravo u proizvodnji pčelinjeg otrova vide veliku šansu, jer sama proizvodnja meda, iziskuje puno truda, rada i ulaganja, a dobit je svake godine, ističu, neizvjesna.
Pčelinji otrov je poznati narodni lijek “još od starih civilizacija”. Iznimno je cijenjen i tražen, a kupci su farmaceutske, ali i kozmetičke firme jer pomaže kod mnogih bolesti, ali i za proizvodnju antiage kozmetike.
Velika potražnja
Kilogram pčelinjeg otrova je oko 40 hiljada maraka. Posljednjih godina, zbog velike potražnje, pčelinji otrov se proizvodi i u BiH i jedan je od najkvalitetnijih u Evropi, piše BHRT.
Nikola Matić u Dračevu kod Čapljine prvi je u BiH počeo s proizvodnjom pčelinjeg otrova. Upravo zbog toga se, kaže, prije pet godina i počeo baviti pčelarstvom. Danas ima 200 košnica. Trenutno zajedno s pčelarima iz susjedne Hrvatske izvozi pčelinji otrov, koji je, kaže, najkvalitetniji u Evropi.
“Najbitnija supstanca u otrovu je melitin, on recimo u svijetu otrova ima negdje oko 50 posto melitina, a naš ima 70 posto, zato možemo parirati svim ostalim pčelarima u svijetu i nema bojazni hoćemo li dalje prodavati otrov ili nećemo”, ističe Matić.
Posla ima i zahtjevan je, kaže Nikola, ali se isplati. Za sav pčelinji otrov koji skupe ove godine već je dogovoren otkup po cijeni od 40 hiljada maraka po kilogramu.
Pčelinji otrov ili apitoksin, vrlo je tražen u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji zbog svojih iznimnih ljekovitih svojstava. Pomaže kod različitih vrsta oboljenja, a neka istraživanja kažu čak i kod malignih.
Mnogo truda, rada i ulaganja
U Savezu udruženja pčelara upravo u proizvodnji pčelinjeg otrova vide veliku šansu, jer sama proizvodnja meda, iziskuje puno truda, rada i ulaganja, a dobit je svake godine, ističu, neizvjesna.
“Troškovi su veliki, neuređena regulativa, paše različite, puno je problema… Ovo je jedan od načina kako popuniti finacijske proračune i doći do dodtanih sredstava, i sva čast Nikoli i onima koji se odlučuju na ovakve iskorake”, kaće Slaven Cvitanović, Saveza udruženja pčelara “Kadulja”.
“Sigurno na ovaj način, ako pridoda tome medu još nešto kao što je polen, propolis, sad pčelnji otrov, sigurno će imati finu zaradu i jako brzo će se isplatiti. Evo da neko kupi nanovo 50 košnica, to je 10 hiljada KM, i aparat to je 2, on to bez problema može ove godine isplatiti, a med ako bude-bude, samo, opet kažem, treba raditi”, kaže Nikola Matić.
Na stotinu košnica, može se skupiti i do pola kilograma pčelinjeg otrova godišnje. Iz Saveza pozivaju domaće pčelare da se uključe u proizvodnju pčelinjeg otrova jer potražnja u svijetu je tolika da ponuda ne može pokriti trenutne potrebe.
