Pčelari bijesni na bezobrazne i neodgovorne uzgajivače malina

“Zbog nesavjesnih malinara koji prskaju zaštitna sredstva u po bijela dana moje pčele su počele ugibati. Nakon 70 godina tradicije u pčelarstvu morao sam iz Gluhe Bukovice kod Travnika pčele odvesti na pašu kod Doboja. Kantonalna inspektorica tvrdi da se prije Francuske ne može utvrditi je li pčela umrla od prskanja malina, a to košta oko dvije hiljade eura”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Kasim Selava koji je ljubav prema pčelama naslijedio od svojih roditelja.

Dobra otkupna cijena malina navela je poljoprivrednike diljem BiH pa i Srednjobosanskog kantona da sade ovu vrstu voća. Stotine hektara maline zasađeno je u Srednjobosanskom kantonu, a sa prskanjem maline zaštitnim sredstvima stigli su i prvi problemi pčelarima.

“Imao sam 120 košnica, odnosno društava, pravio vrhunski med ovdje u Bukovici pod Vlašićem, ali kako krenuše nasadi maline i moje pčele su počele umirati. Molio sam svoje komšije da ne prskaju zaštitna sredstva kada su pčele na paši ali umjesto da nađem u njima sagovornike dobio sam neprijatelje.”

Kasim Selava

“Kada su pčele počele masovno da ugibaju pozvao sam kantonalnu inspektoricu koja mi je rekla da oni ne mogu utvrditi jesu li moje pčele uginule od pesticida kojima se prskaju maline. Čak je rekla da se to ne može utvrditi ni u susjednim zemljama Srbiji i Hrvatskoj, nego tek u Francuskoj a to košta oko dvije hiljade eura. Naravno, svi troškovi padaju na moj teret pa čak i oni analize malina na koje sumnjam da su otrovale moje pčele. Nisam želio sukobe, svoje pčele sam natovario na kamion i odvezao u jedno mjesto kod Doboja”, priča nam Kasim i pokazuje kako je ostavio sam dvije košnice da se čuje zvuk pčele u nekadašnjem pčelinjaku.

Nije samo Travnik zahvatio problem nesavjesnih malinara. Bugojanski pčelari također, su prosvjedovali protiv prskanja zaštitnim sredstvima u vrijeme dok su pčele na cvijetu, a predsjednik pčelara iz Novog Travnika Šefik Herceg dodaje:

Šefik Herceg

“Ima savjesnih ljudi koji poštuju pčelu i znaju njezinu vrijednost te zaštitna sredstva stavljaju uvečer ili rano ujutro. Naše društvo ‘Propolis’ gazduje sa 1.700 pčelinjih zajednica. Smatram da moramo zajedno s malinarima postići dogovor da se prskanje zaštitnim sredstvima najavi najmanje dan prije da se prska kasno uvečer ili rano ujutro kada su pčele u košnicama. Ovako gubimo svi. Pčela ugiba, ne pravi med, a ko će malinu oprašiti“.

Apelira na kantonalne službe da donesu zakon o kažnjavanju nesavjesnih malinara koji uništavaju pčelinje zajednice.

U Vitezu pčelari također, sve više uviđaju problem trovanja pčela. Općinska služba za privredu čak je izdala i jedno upozorenje malinarima da moraju 48 sati prije najaviti prskanje malina kako bi pčelari mogli zbrinuti svoje pčele.

“Prošle godine sam primijetio da mi je uginuo jedan broj radilica, znači izletnica i sumnjam u nedozvoljeno prskanje. Dakle u vrijeme kada su pčele na ispaši. Je li riječ o tretiranju voćnjaka ili malina zaštitnim sredstvima to je teško utvrditi”, kaže nam Anto Brnada, predsjednik Udruženja pčelara API-VIT Vitez.

Posjetili smo i jednog mladog, ali savjesnog malinara koji nam je prenio svoja iskustva u tretiranju malinjaka zaštitnim sredstvima.

Darko Šafradin

“Moja praksa je pokazala da je najbolje navečer prskati maline. Negdje od dvadeset jedan sat stavljam lampu na glavu i radim do ponoći. Ako nisam stigao završiti cijeli posao obavijestim susjede i ujutro oko četiri sata nastavljam posao. Završim ga prije izlaska sunca jer želim biti siguran da nisam ubio ni jednu pčelu. Sretan sam i zadovoljan kada vidim pčele u svome malinjaku jer bez njih nema ni dobrog uroda maline”, tvrdi nam Darko Šafradin iz naselja Rijeka kod Viteza.

Sejad Herceg, predsjednik Udruženja Organsko FBiH, također, ima malinjak, ali proizvodi organsku malinu.

“Organska malina jeste manja od ove koja se tretira raznim preparatima, ali je skuplja na tržištu i daleko kvalitetnija. Nema prskanja štetnim materijama od kojih ugibaju pčele. Svakako da malinu ne treba prskati kada je sunce, kada je pčela na cvatu, jer je to šokira. Dakle na taj način vi ne pomažete nego odmažete malini. Znam da je i Ministarstvo poljoprivrede SBK-a izdalo upute kada se maline mogu prskati i ako se malinari budu pridržavali onda smo svi na dobitku”, tvrdi Sejad.