Pašić: Webometrics jedina svjetska ljestvica na kojoj se nalaze bh. univerziteti

Drago mi što prva tri mjesta iz BiH na Webometricsu, jednoj od najznačajnijih platformi koja prati rad univerziteta u cijelom svijetu, zauzimaju tri najjača i najstarija javna univerziteta, s tim da analiza ovakve pozicije pokazuje koliko je pred nama dug put da bismo se vratili na status na kojem smo bili – na značajno većem nivou prije nekoliko decenija – izjavio je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli profesor Vedad Pašić.

Na najvećoj platformi za rangiranje institucija visokog obrazovanja iz cijelog svijeta, najbolje plasirani univerzitet iz BiH je Univerzitet u Sarajevu, a slijede ga Univerzitet u Banjoj Luci te Univerzitet u Tuzli.

Profesor Pašić u razgovoru za Fenu pojašnjava da Webometrics prati dostignuća visokoškolskih ustanova u BiH te da je to jedina svjetska ljestvica na kojoj se nalaze bh. univerziteti. Webomatrics, čije je sjedište u Španiji, podrazumijeva, kako ističe, jedan od primarnih načina prisutnosti visokoškolskih ustanova na internetu.

– Njegova prednost je u tom smislu što je veoma univerzalan, jednostavan i pokriva desetine hiljada visokoškolskih ustanova širom svijeta. Njegova mana je u tome što se na račun kvantiteta ili glomaznosti gubi na kvalitetu, a podaci koji se prikupljaju odgovaraju koliko smo mi prisutni na internetu. Po mom mišljenju, a vjerujem i mišljenju mnogih kolega, nije krucijalni faktor za prikupljanje kvaliteta ili nekvaliteta neke visokoškolske ustanove – smatra profesor Pašić.

Primjera radi, kako pojašnjava, od 100 posto ukupne ocjene koja se dodjeljuje od Webometricsa, pet posto se dodjeljuje ukupnom broju stranica koju je određena visokoškolska ustanova imala na internetu, deset posto se odnosi na citiranja, a 35 posto posvećeno je najjačim časopisima na svijetu iz 26 različitih disciplina. Međutim, 50 posto se odnosi na broj linkova koje druge stranice imaju prema određenoj instituciji.

– Dakle, što se više priča o vašoj instituciji na drugim stranicama, to je veći prosjek. Naravno da to jeste relevantno i naravno da će se više govoriti o Harwardu, Cambridgeu, nego o Tuzli, Zagrebu, Beogradu, ali ipak dolazi do lakih manipulacija barem u ovim domenama u kojima se mi krećemo – navodi profesor Pašić.

Kada je u pitanju Univerzitet u Tuzli, Pašić kaže da je ta institucija prva po prisutnosti na internetu u BiH, po broju citiranja druga, a po izvrsnosti treća u BiH.

Ocjenjuje da, od kada se BiH nalazi na Webometrics rang listi, njeni univerzitetski profesori daleko ozbiljnije pristupaju znanstvenim istraživanjima putem interneta, a i sami unapređuju svoj znanstveni rad kako bi bili što više citirani u znanstvenim svjetskim časopisima.

Navodi primjere Prirodno-matematičkog, Medicinskog, Elektrotehničkog te Tehnološkog fakulteta, uz druge fakultete Univerziteta u Tuzli, koji su napravili veliki iskorak po broju citiranja, za više od 1.100. Također, profesori Univerziteta u Tuzli su objavili i nekoliko znanstvenih radova s kolegama s prestižnih fakulteta iz cijeloga svijeta.

– Do prije nekoliko godina velik broj profesora nije uopće imao svoje Google Scholar profile koji pokazuje koliko puta se i na koji način vaši znanstveni radovi citiraju od kolegica i kolega širom svijeta. Naravno, to Google dosta ekstenzivno pretražuje. Sada je situacija drugačija i svi profesori imaju svoje Google Scholar profile. Počinje se gledati u kojim se časopisima objavljuju radovi. Sada se međusobno pozitivno takmičimo, najbolje prakse primjenjujemo, a one koje nisu najbolje pravimo ih boljima – ističe Pašić.

Naglašava također da transparentnost i otvorenost uvijek mogu dovesti samo do kvaliteta, a nikako do nazadovanja. Zašto onda, kaže, ne znati koji su to ljudi koji rade, koji se bave naukom, koji su perspektiva za razvoj u ovom društvu u odnosu na one koji su tu zalutali.

Pašić ukazuje da bi se budućnost politike jačanja univerziteta u BiH trebao ogledati u zapošljavanju mladih kadrova te znanstvenika.

– Ono što nama nedostaje od prije deset ili dvadeset godina jeste polet ili entuzijazam koji je zaista postojao. Kada sam ja počeo 2001. godine raditi na PMF u Tuzli, tada se sve činilo mogućim iako smo bili u jako teškoj poziciji. Zadnjih godina smo došli u poziciju da se univerziteti, javne ustanove više percipiraju od strane osnivača, od strane vlasti i ministarstava kao teret. Zapravo bi ovo trebalo promatrati kao glavni motor našeg razvitka i napretka te mogućnost davanja perspektive mladim ljudima – upozorio je Pašić.

U prilog ovome, kako navodi, govori činjenica da je u posljednjih pet godina na Univerzitetu u Tuzli upolovljen broj zaposlenih asistenata.

– Mi sada na 13 fakulteta imamo oko 80 asistenata. To je neprihvatljivo mali broj, a što je nažalost posljedica činjenice da je jeftinije upošljavati ljude koji dolaze sa strane po ugovoru o djelu nego da neka mlada pametna osoba zasnuje radni odnos. Primjerice, Prirodno-matematički fakultet na 62 nastavnika ima samo tri zaposlena asistenta. Zato nama upravo treba to da motivišemo mlade ljude, da ulaze u nauku, da se bave ozbiljnim istraživanjima, zasnivaju svoje karijere na visokoškolskim ustanovama, a iznad svega da ih motivišemo da ostanu u svojoj zemlji – podvlači Pašić.

Na svjetskoj listi Webometricsa je 47 visokoškolskih ustanova iz BiH, a u pitanju je lista kojom se nastoji poboljšati prisutnost akademskih i istraživačkih institucija na internetu i promovirati objavljivanje naučnih radova sa otvorenim pristupom.

Na novoj rang listi univerziteta po citiranosti na Google Scholaru najbolje plasirani univerzitet iz BiH Univerzitet u Sarajevu i nalazi se na 1.553. mjestu, dok je na drugom mjestu iz BiH Univerzitet u Banjoj Luci koji zauzima 3.021 poziciju, a potom slijedi Univerzitet u Tuzli koji je na 3.177 mjestu.

Od 2004. godine, Webometrics svakih šest mjeseci objavljuje izvještaj na osnovu nezavisnog, objektivnog i besplatnog pristupa informacijama.