Parlamentarci danas o negativnom mišljenju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu
Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) izjašnjavat će se na sjednici koja je zakazana za danas o negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije o prijedlozima zakona o Ustavnom sudu te o izmjeni Krivičnog zakona, čiji su predlagači poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS).
Članovi nadležne komisije utvrdili su da ova dva zakonska rješenja nisu u skladu s Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH zbog čega su odbili podržati principe tih zakona, a prema parlamentarnoj proceduri predviđeno je i da se poslanici Doma izjasne o takvom mišljenju komisije.
Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu BiH problematizirano je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu i stav predlagača je da oni više ne trebaju participirati u radu te institucije.
Prijedlogom izmjena i dopuna KZBiH insistira se na brisanju odredbi ovog zakona kojima je sankcionirano neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Doma (Komisije) za ljudska prava, odnosno Evropskog suda za ljudska prava, a kojima je propisano da neizvršavanje tih odluka predstavlja krivično djelo.
Poslanici bi se u drugom čitanju trebali izjašnjavati i o prijedlozima zakona o štrajku zaposlenih u institucijama, izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave te izmjenama i dopunama Zakona o upravi, a ove zakone predložilo je Vijeće ministara.
Prijedlog zakona o korištenju i upravljanju imovinom u državnoj svojini također je na dnevnom redu sjednice, a radi se o zakonskom rješenju koji su predložili poslanici Šemsudin Mehmedović (Stranka demokratske akcije – SDA) i Zaim Backović (Bosanskohercegovačka patriotska stranka – BPS).
Vijeće ministara predložilo je i razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama u prvom čitanju.
Dnevnim redom predviđeno je i razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Vijeću ministara na prijedlog Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, koji predviđa da u ovom tijelu bude zastupljeno najmanje 40 posto oba spola što znači da trebaju biti imenovane najmanje četiri ministrice.
Razlog za izmjene zakona proistekao je iz, između ostaloga, činjenice da u zakonodavnoj vlasti žene čine oko 20 posto, dok je u izvršnim tijelima njihov broj zanemariv.
Poslanici će se izjašnjavati i o nekoliko poslaničkih inicijativa te će razmatrati davanje saglasnosti za ratificiranje nekoliko međunarodnih sporazuma.
