Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Parlament FBiH akcentirao prioritete u drvnoj industriji

parlament fbih (3)

Predstavnički dom Federalnog parlamenta okončao je tematsku sjednicu posvećenu stanju i perspektivama drvno- prerađivačke industrije u Federaciji BiH na kojoj je zaključeno da radna grupa do narednog zasjedanja, na bazi današnje rasprave, izradi prijedlog zaključaka. Poslanici i predstavnici nadležnih institucija saglasni su da je prioritetno hitno usvajanje zakona o šumama.

– U ovom trenutku drvna industrija radi ispod 30 posto svojih predratnih kapaciteta. Zakonodavna vlast treba vidjeti kako spriječiti izvoz sirovine, što je moguće uvođenjem dodatne takse – rekao je predstavnik Federalnog ministarstva energije, industrije i rudarstva Marinko Bošnjak tokom rasprave na tematskoj sjednici.

Uz činjenicu da zakon o šumama ne postoji od 2009. godine, kazao je da je izrađen Nacrt strategije drvne industrije za razdoblje 2016-2025, koji će se, kako kaže, uskoro razmatrati na sjednici Vlade Federacije BiH, a zatim biti upućen u parlamentarnu proceduru.

– Također, u narednih 60 dana Federalno ministrstvo poljoprivrede, vodoprivede i šumarstva će objaviti publikaciju o drugoj inventuri šuma. To je osnova za realizaciju općeg šumarskog programa u Federaciji, koji definiše politiku oblasti šumarstva. Prva inventura je urađena u periodu 1964.- 1968. godina – istakao je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Nakon donošenja zakona o šumama, o čijem je nacrtu završena javna rasprava, Vlada Federacije BiH će, potvrdio je Dedić, donijeti odluku o prodaji šumskih sirovina iz državnih šuma.

– Neophodno je utvrditi koliko ko ima pravo na dodjelu sirovina na godišnjem nivou, pri čemu se sugeriše da prioritet imaju priozvođači namještaja. Naime, imamo dva i po više prerađivačkih kapaciteta od raspoloživog etata sirovine – kazala je predstavnica Privredne komore FBiH Šemsa Alimanović.

Podsjetila je da postoji Pravilnik o načinu rezanja drveta, koji se veoma malo koristi u Federaciji, za razliku od RS-a gdje se primjenjuje. On reguliše na koji način se treba sirovina koristiti da se dobiju elementi za prerađivačku industriju.

Predstavnik drvno-prerađivačke industrije Muhamed Pilav ukazao je da se spriječi izvoz sirovine da bi se sačuvalo naše drvo, posebno bukva, hrast, javor i jasen.

Pripremajući se za tematsku sjednicu Ramiz Meša, Bajro Makić i Dževad Agić obišli su pet preduzeća u Busovači, Donjem Vakufu, Gorenjem Vakufu i Fojnici gdje su se uvjerili da je od 1.530 zaposlenih 850 do 35 godina starosti to jest koji prvi put traže posao ili 63 posto, a da je u posljednjih 18 mjeseci zaposleno 570 to jest 42 posto.

– Na licu mjesta detektovali smo probleme među kojima su nedovoljna količina odgovarajuće sirovine, neregulisana legislativa, visoki parafisikalni nameti i nerazumijevanje lokalnih zajednica – kazao je Meša.

Ukazao je da federalne institucije moraju podržati sektor drvne industrije, koji je definiran kao izvozni i predstavlja veliku razvojnu šansu za Federaciju.

Sadašnje stanje govori da drvna industrija ima više kapaciteta prerade nego sirovine na raspolaganju. Umjesto da se osigura drvo za domaće proizvođače, sirovina se izvozi i rasprodaju se resursi po najnižim mogućim cijenama.

Tako imamo 60 posto površine Federacije pod šumama i nedovoljno drva za pilane i fabrike namještaja.

Rješenje za ovu situaciju poslanici Predstavničkog doma vide u hitnom rješavanju zakona o šumama, koji treba donijeti kriterije za raspodjelu drvnih sortimenata iz državnih šuma.

Prilikom izrade prijedloga zakona o šumama poslanik Jusuf Bubica predložio je Vladi FBiH da se potpuno zabrani izvoz daske i sličnih prerađevina kako bi se mogao isključivo razvijati finalni proizvod s ciljem afirmacije drvne industrije.

Ministar Dedić smatra realnim da se do 2025. godine udvostruči izvoz drvo-prerađivačkog sektora uz povećanje učešća proizvoda viših faza prerade drveta s 35 posto na 65 posto.

– Prema našim projekcijama ovo bi povećalo ukupan broj uposlenih u ovoj industriji s oko 16.000 u 2015. na 32.000 u 2025. godini – ukazao je Dedić.